U Bužimu svjedočili preživjeli logoraši: Trnopolje ne smije biti zaboravljeno

U Bužimu je održana javna tribina pod nazivom „Logor Trnopolje – mjesto zločina, deportacija i prisilnog premještanja stanovništva“. Cilj tribine bio je da se čuju svjedočanstva preživjelih, podsjeti na važnost istine i kulture sjećanja te oda počast žrtvama.

Učesnici su kroz lična svjedočenja i naučno utemeljena izlaganja govorili o sistemu progona, deportacija, prisilnog premještanja stanovništva, ubistvima i prikrivanju zločina. Događaj je organiziran u okviru obilježavanja 20. jula – Dana sjećanja na stradanja u Prijedoru i dolini Sane, s ciljem očuvanja kulture sjećanja i prenošenja historijskih činjenica mlađim generacijama.

Svjedočanstva preživjelih

Logor Trnopolje bio je jedan od najpoznatijih, najzloglasnijih i najmasovnijih logora pod upravom srpskih snaga u prijedorskoj regiji.

Bivši logoraš Sakib Džaferović prisjetio se jednog od najpotresnijih prizora kojem je svjedočio.

„Bolna su sjećanja na trenutak kada je majka dojila svoju kćerku, a u tom trenutku je ubijena“, kazao je Džaferović.

Sjećanja na jezive prizore iz Trnopolja i danas progone preživjele i njihove porodice. U okviru Trnopolja bio je formiran i dječiji logor, a Haški sud utvrdio je da su u tom logoru silovane žene i djevojke.

Bivši logoraš Sabahudin Geribović istakao je da uspomene na logor nikada ne blijede.

„Sve to ostaje u mislima i uvijek se vraća, zbog vremena koje smo tamo proveli. Mnogo se toga nakupilo, ali danas smo ovdje kako se to nikada ne bi zaboravilo i ponovilo“, rekao je Geribović.

Fikret Alić, poznatiji kao „čovjek iza žice“, postao je simbol stradanja nakon što su njegove fotografije iz logora obišle svijet. Skupio je hrabrosti i napisao knjigu o užasima koje je preživio.

„Preživjeli smo ono što smo kao djeca gledali samo u horor filmovima. Srpski vojnici, čuvari i svi kojima je bio omogućen pristup logoru iživljavali su se nad nama“, izjavio je Alić.

Istina i odgovornost

Važnost očuvanja istine kroz institucionalni pristup zadaća je svih, poručeno je. Ukazano je još jednom na propuste pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Istraživač zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Mujo Begić smatra da se ne može praviti ravnoteža među počinjenim zločinima.

„Dolazi do pokušaja da se napravi ravnoteža i balans u zločinima, što je potpuno nemoguće. Nažalost, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima kriterije koji su nama nerazumljivi“, kazao je Begić.

Sekretar Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula Nazif Horozović podsjetio je na specifičnost zločina počinjenih na području Prijedora.

„Prijedor je specifičan po tome što su prijatelji ubijali prijatelje, kumovi kumove. U bošnjačke kuće dolazile su njihove radne kolege i dojučerašnji najbolji prijatelji srpske nacionalnosti i ubijali njihovu djecu“, rekao je Horozović.

U presudi Haškog suda Milomiru Stakiću navodi se podatak da je u logoru Trnopolje bilo zatočeno 23.000 ljudi, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, što ga čini najmasovnijim logorom za civile nakon Drugog svjetskog rata. 

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.