Kako srbijanski tabloid Informer koristi narativ o Srebrenici?

U objavi se navodi da je Kolašinac otišla u Srebrenicu kako bi “sramno optuživala državu u kojoj živi, tvrdeći kako se ovde ne govori istina i kako se kriju zločini”. Informer je naveo da je Kolašinac, gostujući na N1, optužila Srbiju, a u tekstu se ona dovodi u vezu i s protestima u Srbiji u dijelu gdje se navodi da “vođe blokadera žele da stave etiketu genocidnog naroda”.

“Dok od države Srbije uzimaju sve, očigledno im ne smeta da tu istu državu ruše a njen narod najstrašnije blate kad god im se za to ukaže prilika”, stoji u objavi.

Kolašinac za Detektor kaže da se već ranije susretala i sa Informerom i drugim sličnim portalima zbog studentskih protesta u Srbiji.

“Nažalost, mene to nije iznenadilo jer oni rade izuzetno odvratne stvari, i to čime se oni bave nije prije svega ni ljudskost, a ni novinarstvo”, rekla je Kolašinac.

Prema izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica za 2025. godinu, srbijanski portal Informer bio je drugi medij po broju slučajeva negiranja genocida u Srebrenici. Iako je u jednoj vijesti upotrijebio “genocid u Srebrenici”, sagovornici Detektora upozoravaju da se taj izraz koristio za diskreditaciju političkih protivnika, a ne kao priznanje činjenica.

Govor mržnje kao sredstvo diskreditacije

Marko Milosavljević. Foto: privatna arhiva

Marko Milosavljević iz Incijative mladih za ljudska prava Srbija kazao je za Detektor da je govor mržnje etiketiranje Kolašinac kao izdajnice i izmišljanje da ona kao i drugi mladi ljudi iz Srbije nazivaju srpski narod “genocidnim”.

“Nažalost, takva kampanja se sprovodi sistematski. (…) Ona se sprovodi od strane velikog broja medija koji su bliski vladajućem režimu kako bi se uplašili građani koji izražavaju poštovanje za žrtve ratnih zločina iz ratova devedesetih”, pojasnio je Milosavljević.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi koji su u egzilu također su predmet uvreda sa istim epitetima samo zato što su javno pozvali na komemoraciju 11. jula koju u Beogradu organizuje Inicijativa mladih za ljudska prava.

Informer je također u svojoj objavi napisao da “dok se bliži godišnjica genocida u Srebrenici, domaći blokaderi i izdajnici dobili su naređenje da udare na sopstveni narod”.

Upotreba termina “genocid” kod Informera, kaže Milosavljević, dugoročni je cilj, da isprazne značenje riječi “genocid” od značenja kako su to Ujedinjene nacije utvrdile prema Konvenciji o sprečavanju zločina genocida.

“Zato takva glasila, kada i koriste te termine, njihov sadržaj je iščašen i često isključiv – jer se odnosi na samo jednu grupu žrtava ili jedan ili par istorijskih momenata”, dodao je.

Tarik Moćević iz Mediacentra Sarajevo kaže da srbijanski tabloid najmanje dvije godine koristi negiranje genocida nad Bošnjacima kao sredstvo za suzbijanje protesta.

“Konstantno optužuju učesnike protesta, bez obzira na njihovo porijeklo i etničku pripadnost, da priznaju genocid i, kako oni to vole reći, tvrde ‘da su Srbi genocidni’ ili ‘genocidaši’, iako se organizatori protesta u svojoj platformi uopšte nisu bavili pitanjem genocida”, pojasnio je Moćević.

Poznato je, kaže, da su konstantno prisutni napadi Informera na pojedince – učesnike ili organizatore protesta koje Informer optužuje da će, “čim sruše Vučića, priznati da su Srbi genocidni”.

“Posljedni slučaj dakle, nažalost, ne predstavlja izuzetak, već pravilo. Ovaj put je povod bilo učešće jedne od učesnica protesta na Ljetnoj školi Memorijalnog centra Srebrenica, ali povod su ranije bili prosto posjeta Sarajevu, objava ‘Remembering Srebrenica’ na društvenim mrežama ili slične stvari”, rekao je Moćević.

Sjećanje na genocid se, kako kaže, koristi očigledno za diskreditaciju političkih protivnika ili bilo koga drugog, što govori o opštoj prihvaćenosti negiranja u društvu.

Moćević navodi kako je posebno opasno, naravno, u takvom ambijentu ciljanje konkretnih lica.

Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo iz Srbije kaže da je u pitanju aljkavost u kampanjama mržnje i targetiranje.

“Radi se o tome da je poenta u zagađivanju javnog prostora i zatrpavanju javnog mnijenja smećem, a to je potrebno raditi konstantno, to je neka vrsta protočnog bojlera za takve stvari. Niko tu nije promislio o tome što ispisuje. Radi se samo o tome da publika koja to čita ne zahtijeva baš informaciju, nego novu dozu otrova”, rekla je Kolarić.

Budžetski mediji iz Srbije i zagađivanje javnog prostora

Podaci o Informeru. Foto: Screenshoot BIRN Srbija

Kolarić pojašnjava da su mediji poput Informera prepuni govora mržnje i da zbog toga nemaju nikakve posljedice.

“On će i dalje biti medij koji dobija novac iz državnog budžeta upravo da bi radio to što radi. Niko neće biti kažnjen, neće biti sankcionisan. Takvi mediji su konstantno na sudu zbog pretnji i laži koje iznose, ali kada vam je finansijski priliv stabilan i državni, onda vam nije problem da gubite takve sporove i eventualno u uglu objavite neki demanti. Ne radi se o novinarskim greškama ili propustima, nego o državnom zadatku”, pojasnila je Kolarić.

Prema bazi podataka Balkanske istraživačke mreže u Srbiji, Informer je od 2019. do 2022. godine, zajedno s povezanom kompanijom “Info IT Media”, dobio 28,9 miliona dinara kroz projektno sufinansiranje medija. Od tog iznosa, gotovo 23 miliona dinara dodijelio je Grad Beograd.

Kolašinac poručuje da je Informer ovakvom objavom pokazao koliko je duboko ukorijenjen problem propagiranja nacionalizma i međunacionalne mržnje.

“Opet sam se zapitala: Gdje smo mi na putu rješavanja tog problema?”, kazala je Kolašinac.

Milosavljević podsjeća da je obaveza policije i tužilaštva da kažnjava autore i izvršioce kampanje mržnje, a dužnost premijera Đure Macuta ali i ministara Usame Zukorlića i Huseina Memića jeste da stanu na put ovakvim kampanjama dehumanizacije ako im je stalo do mladih ljudi u Srbiji i do procesa pomirenja.