U deklaraciji se, između ostalog, traži se i poništavanje odluka visokih predstavnika kroz parlamentarne procedure, okončanje mandata Kancelarije visokog predstavnika (OHR), zaštita imovine Republike Srpske, produbljivanje saradnje sa Srbijom i očuvanje kulturno-istorijskog nasljeđa srpskog naroda.
Dokument su predložili Boračka organizacija RS i Asocijacija „Stvaraoci Republike Srpske“, čiji predstavnici smatraju da bi trebalo da predstavlja trajnu političku obavezu za srpske predstavnike u institucijama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Usvajanjem ovog dokumenta Narodna skupština Republike Srpske treći put je u posljednje tri sjednice otvorila pitanja koja se odnose na ulogu i položaj OHR-a. Parlament je prethodno usvojio Deklaraciju o radu OHR-a, a zatim primio k znanju stav Ustavnog suda Republike Srpske koji se takođe odnosio na pitanje visokog predstavnika.
Nova deklaracija sada odlazi korak dalje, jer uz zahtjev za vraćanje, kako se navodi, izvornih dejtonskih nadležnosti Republike Srpske, traži i prestanak mandata OHR-a i visokog predstavnika.
Predlagači smatraju da bi deklaracija trebalo da posluži kao svojevrsni politički okvir za djelovanje budućih predstavnika Republike Srpske, bez obzira na njihovu partijsku pripadnost. Dokument poziva poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da, bez obzira na političke razlike, zaštitu nacionalnih interesa stave ispred stranačkih opredjeljenja.
Obrazlažući prijedlog deklaracije pred poslanicima, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić rekao je da dokument ne bi smio ostati samo politička poruka, nego bi trebalo da postane obavezujući princip pri donošenju svih važnih odluka koje se tiču Republike Srpske.
„Deklaracija o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u BiH mora biti obavezujuća za sve pri donošenju važnih i teških odluka, jer ono što je stvoreno u ratu ne smije biti ugroženo. Ne smijemo dozvoliti da nas bilo šta poljulja kada biramo ljude na ključna mjesta, posebno kada se ide u Federaciju Bosne i Hercegovine“, rekao je Gagić.
Sličan stav iznio je predsjednik Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“ Stevan Medić, koji je rekao da se deklaracijom ne traži ništa izvan Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego njegova, kako je naveo, dosljedna primjena.
„ Na pomolu su turbulentna vremena i zato ova deklaracija treba da bude usvojena i da se primjenjuje. Ako primjenjujemo Dejtonski sporazum, onda neće biti ugroženi nacionalni interesi. Ovako već imamo da se nama legalno izabrani predstavnici skinu aktima nekog ko nije ni bio verifikovan da bude visoki predstavnik“, dodao je Medić obraćajući se poslanicima.
U dokumentu se navodi da je „neophodno kroz parlamentarne procedure na nivou BiH, što uključuje i poništenje niza odluka visokih predstavnika, vratiti dejtonske nadležnosti Republike Srpske“, za koje se tvrdi da su joj oduzete mimo ustava i zakona, uz podršku dijela međunarodne zajednice i, kako je navedeno, unitarističkih snaga u Bosni i Hercegovini. U istoj tački dokumenta se navodi da bi to trebalo da podrazumijeva prestanak mandata OHR-a i visokog predstavnika, te okretanje političkom dijalogu domaćih aktera o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Narodna skupština Republike Srpske. Foto: Detektor
Članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da Narodna skupština RS ima pravo da kroz deklaracije i rezolucije definiše političke stavove o pitanjima koja smatra važnim.
„Deklaracije, rezolucije i slični akti uvijek su najpovoljnija stvar da kanališete i profilišete kako o određenim stvarima mislite. Mi ovdje govorimo o svojim stavovima vezano za poziciju Republike Srpske i poziciju srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Šta je normalnije nego da imate poziciju u kojoj nemate preglasavanje? Šta je normalnije kada imate puni ustavni kapacitet da ga možete primjenjivati na način kako treba da ga primjenjujete“, rekla je Cvijanović.
Ona smatra da politički značaj deklaracija ne zavisi od njihove neposredne pravne primjene.
“Šta je domet mnogih rezolucija koje je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija? Imate više od polovine neimplementiranih. To su bile rezolucije koje su se bavile zaustavljanjem ratova i vraćanjem na neko pređašnje stanje, pa se nije desilo. Mi ovdje definišemo svoje stavove o pitanjima s kojima smo bili suočeni i opterećeni“, rekla je.
Za razliku od političkih obrazloženja, stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin ukazuje da deklaracija, sama po sebi, ne može proizvesti pravne posljedice niti izmijeniti postojeći ustavni poredak.
„Imamo ponovo jednu političko-pravnu situaciju u kojoj se prepliću politički narativi i ustavno-pravna realnost. Deklaracija je politički akt, a ne pravno obavezujući dokument. Ona izražava političke stavove jedne strane, ali nema snagu da poništi važeće državne zakone i Dejtonski mirovni sporazum u cjelini“, rekao je Trlin.
Govoreći o zahtjevu za vraćanje nadležnosti, on podsjeća da je više institucija i agencija formirano kroz zakonske procedure ili odlukama visokih predstavnika koje su naknadno potvrđene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
„Entiteti prema Ustavu imaju široke ovlasti, ali nisu suverene države i svako vraćanje nadležnosti koje Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa, odnosno jednostrano vraćanje nekim entitetskim aktom, bilo bi u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Vraćanje nadležnosti može se vršiti isključivo kroz institucije države i kroz Parlamentarnu skupštinu BiH“, rekao je Trlin.
Deklaracija otvara još jedno pitanje koje se posljednjih godina često pojavljuje u dokumentima i zaključcima Narodne skupštine – položaj Republike Srpske unutar ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
U uvodnom dijelu dokumenta navodi se da je, zbog političkih okolnosti u zemlji i svijetu, potrebno sačuvati „ono što malo koji narod veličine našeg danas ima, dakle svoju državu“. Takva formulacija ponovo je otvorila različita tumačenja pravnog statusa Republike Srpske, imajući u vidu da Ustav Bosne i Hercegovine entitete definiše kao njene sastavne dijelove.
Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske. Foto: Facebook
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković smatra da upravo taj dio dokumenta pokazuje političku namjeru njegovih predlagača.
„Simptomatično je da to dolazi u ovom vremenu i u izbornoj godini. Dolazi i iniciran je od onih koji godinama pokušavaju destruktivno uticati na političke procese u Bosni i Hercegovini i ovim velikim riječima pokušavaju skrenuti pažnju na sebe, a ne na bitne stvari koje građani Republike Srpske trebaju, a to je bolji standard života, manje korupcije i kriminala i manje privilegovanih moćnika“, rekao je Duraković.
On smatra da se kroz tekst deklaracije nastavlja politička praksa u kojoj se Republika Srpska pokušava predstaviti kao država.
„To je uporna ideologija i strategija kojom aktuelna vlast pokušava entitet nazvati državom i javnosti predstaviti mogućnost Republike Srpske kao samostalne države. Oni to ne kriju. Delegitimiziranje države Bosne i Hercegovine i nacionalizacija entiteta njihova je politika već godinama. Bosna i Hercegovina je jedinstvena i cjelovita država sa punim integritetom i suverenitetom i svako zadiranje u takve reorganizacije znači vraćanje u vrijeme koje niko ne želi“, rekao je Duraković za Detektor.
Na isti dio deklaracije osvrnuo se i Trlin, koji navodi da ovakve formulacije ne mijenjaju ustavni položaj Republike Srpske.
„ Takve formulacije već su se pojavljivale kroz ranije rezolucije i zaključke Narodne skupštine. Međutim, ne govori se o nezavisnoj državi u smislu međunarodnog suvereniteta, nego se pokušava predstaviti kao država unutar složene državne strukture. To je pravni nonsens jer ne može postojati država u državi“, govori Trlin.
Podsjećajući na odredbe Ustava BiH, dodao je da je samo Bosna i Hercegovina nosilac suvereniteta i međunarodnog pravnog subjektiviteta, dok entiteti, kako kaže, imaju široke ustavne nadležnosti, ali ne i status država.
Pored ustavnih pitanja, deklaracija se bavi i zaštitom imovine Republike Srpske. U dokumentu se navodi da je potrebno spriječiti svaki pokušaj njenog prenosa na nivo BiH, uz zahtjev da budu pooštreni zakonski propisi i sankcionisane zloupotrebe koje se odnose na ovo pitanje.
Najopsežniji dio deklaracije govori o produbljivanju saradnje Republike Srpske i Srbije. Dokument poziva na dalje razvijanje specijalnih paralelnih odnosa u ekonomiji, obrazovanju, kulturi, infrastrukturi, ali i u oblasti bezbjednosti, uz obrazloženje da takva saradnja nije usmjerena protiv druga dva konstitutivna naroda niti susjednih država, već da doprinosi miru i stabilnosti.
Trlin, međutim, upozorava da upravo dio koji se odnosi na bezbjednosnu saradnju ima jasno određena ustavna ograničenja.
„Republika Srpska bila je saglasna da budu formirane Oružane snage BiH, SIPA i OSA, bilo kroz prenos nadležnosti ili kroz odluke visokog predstavnika koje su kasnije potvrđene u Parlamentarnoj skupštini BiH. Budući da su odbrana, bezbjednost i obavještajni sektor isključiva nadležnost institucija BIH, svako službeno produbljivanje saradnje sa drugim državama, uključujući Srbiju, mora se odvijati preko Predsjedništva BiH i nadležnih državnih ministarstava”, dodaje Trlin.
Za razliku od većine dokumenta, koji se bavi ustavnim i političkim pitanjima, jedna od tačaka deklaracije posvećena je ekonomiji. U njoj se navodi da cilj treba da bude ekonomski održiva i socijalno stabilna Republika Srpska, ravnomjeran razvoj svih njenih dijelova, stvaranje uslova za ostanak mladih, kao i „najoštriji obračun sa kriminalom i korupcijom, posebno u javnim preduzećima i institucijama“.
Upravo na tom dijelu, smatra poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, vidi se najveći raskorak između sadržaja deklaracije i političke prakse.
„To je klasična predizborna podmetačina režima. Cilj je da se malo razbuktaju strasti, da nekoliko dana dominiraju kvazipatriotski govori i da se ponovo svi koji misle drugačije proglase izdajnicima. Umoran je ovaj narod od deklaracija. Umjesto novih političkih dokumenata potrebno je graditi pravnu državu, vladavinu prava i ozbiljno se boriti protiv korupcije. Od ove deklaracije nema nikakvog stvarnog dometa. Kao i mnoge prethodne, ostaće mrtvo slovo na papiru“, rekao je Vukanović.
Datum i vrijeme objave: 08.07.2026 – 12:15 sati
