Intervju – Jean-Pierre Lacroix: U BiH postoji volja da se doprinosi miru u drugim dijelovima svijeta

This post is also available in:

Lacroix kaže da su iz općepoznatih tragičnih događaja u BiH izvučene pouke – ne samo za ovu zemlju, već za region i UN. Veliko postignuće, prije svega, kako navodi, jeste prestanak rata, ali i lekcije da izgradnja mira traje, zahtijeva mnogo napora, političku volju i međunarodnu podršku. On dodaje da su UN i druge međunarodne organizacije koje su prisutne u BiH posvećene podržavanju procesa izgradnje mira.

“To traje i mislim da je to važna lekcija za sve nas. Strpljenje, ali ne samo strpljenje, naravno, jer strpljenje ne znači pasivnost. Strpljenje, politička volja, podrška i posvećenost“, kaže on.

Lacroix ukazuje da nakon razgovora s mnogim sagovornicima u BiH jasno je da i dalje postoje izazovi, ali da je izgradnja povjerenja i veće zajedničke političke volje izuzetno važna.

“Negiranje ratnih zločina je neprihvatljivo i ni na koji način ne može dovesti do boljeg razumijevanja i održivijeg mirovnog okruženja“, smatra on.

Lacroix je prokomentarisao činjenicu da u BiH postoje mlade generacije koje su rođene nakon rata i odrastaju uz suprotstavljene narative o ratu i prošlosti, te istakao da se to može primijetiti i “u drugim postkonfliktnim situacijama gdje u nekim slučajevima mladi ljudi iz različitih zajednica ili različitih pripadnosti su na neki način učeni različitim narativima, a ponekad i narativima koji ne idu nužno u pravcu mira ili pomirenja“.

“Vjerujem da je to, prije svega, pitanje političkog liderstva i to je sasvim jasno. Zato bismo, naravno, ohrabrili takvu vrstu liderstva da pokuša ići dalje, da prevaziđe te okvire. I svi znamo, naravno, da je to veoma bolno, ali ipak treba ići dalje od pukog držanja tih narativa“, kaže on.

Također smatra da je podrška međunarodne zajednice u BiH veoma važna, te da UN mnogo radi na promovisanju boljeg razumijevanja između različitih zajednica kroz različite aktivnosti.

“Mislim da je poruka da u današnjem svijetu postoje brojne mogućnosti, da je to otvoreniji svijet. To je svijet u kojem, vjerujem, BiH ima veliki potencijal i ulogu koju može igrati, ne samo u regionu nego i šire“, navodi Lacoix.

Zamjenik generalnog sekretara kao primjer je naveo učešće mladih iz BiH u mirovnim operacijama koji veoma dobro rade zajedno.

“To je samo jedan primjer, ali siguran sam da postoje mnoge druge oblasti djelovanja gdje mladi mogu napredovati i gledati naprijed, te prevazići ono što su, očigledno, teške pouke i priče iz prošlosti“, smatra on.

Lacoix se posebno osvrnuo na učešće BiH u mirovnim misijama širom svijeta.

“Jedna od mojih poruka sagovornicima bila je da je simbolično i vrlo vrijedno vidjeti zemlju koja je bila primatelj mirovne operacije UN-a, koja još uvijek ima pitanja koja treba riješiti, ali istovremeno je i davalac mirovnih snaga u mirovnim operacijama – usput ne samo u UN-ovim mirovnim operacijama“, kaže on.

To je, kako navodi, vrlo simbolično, ali i pokazuje da, uprkos podjelama koje možda još postoje u BiH, postoji i volja da se doprinosi miru u drugim dijelovima svijeta.

Lacroix pojašnjava da je simbolično samo po sebi upravo činjenica prelaska od zemlje u kojoj su bile mirovne operacije ka zemlji koja pruža podršku mirovnim operacijama, u zemljama koje su zaista daleko od BiH, poput Republike Južnog Sudana.

Za UN i mirovne operacije, kako kaže, veoma je važno da ima što više zemalja koje doprinose trupama i policijom, jer to znači da “što više takvih zemalja imamo, to je šira i veća baza podrške mirovnim operacijama“.

“Zato je moja poruka sagovornicima ovdje u Bosni i Hercegovini bila da smo veoma zadovoljni što imamo vaše mirovnjake. Među njima ima mnogo žena, što je također odlično, jer imamo snažnu agendu ‘Žene, mir i sigurnost’ u mirovnim operacijama“, kaže on.

Poruka je bila, kako pojašnjava, ne samo da se gleda kako očuvati tu saradnju, nego da se ona možda i proširi koliko je to moguće u različitim oblastima, kao što su veći broj individualnih vojnih oficira, možda u nekom trenutku i formirane jedinice. Lacroix napominje da je BiH takve jedinice već obećala na posljednjem ministarskom sastanku o mirovnim operacijama u Berlinu prošle godine.

Lacoix je istakao važnost prevencije konflikta na šta su UN i Generalni sekretar stavili naglasak.

“Vjerujem da je jedna od ključnih stvari na koje danas moramo obratiti pažnju to kako obuzdati, spriječiti ili reagovati i suprotstaviti se negativnim narativima“, kaže on.

Pojašnjava da to nije samo pitanje onoga što se nalazi u historijskim ili školskim udžbenicima, nego da danas svi žive sa društvenim mrežama koje su vrlo moćan alat.

“Svi znamo da one prenose negativne poruke, i na neki način mnoge od njih su čak i ‘konstruisane’ tako da podstiču negativne narative. Zato vjerujem da je to jedna od ključnih oblasti na kojoj moramo zajednički raditi kako bismo to što više suzbili“, kaže on.

UN mirovnjak iznad Sarajeva u maju 1995. godine. Foto: AP Photo/Jerome Delay

Lacorix ne misli da treba imati uski pristup onome što je potrebno za izgradnju mira i mirovnog duha, već da je važno, između ostalog, rješavanje ključnih izazova poput nejednakosti, razvoja, te isključenosti iz društva.

Način prevencije, kako kaže, jeste i angažman civilnog društva, posebno žena i mladih ljudi.

“To je zahtjevno, treba strpljenja, zahtijeva mnogo pažnje, ali mi smo posvećeni prevenciji i vjerujemo da treba uložiti više napora u njeno jačanje“, zaključuje on.

UN-ove mirovne misije u današnje vrijeme, kako pojašnjava, nailaze na dosta operativnih izazova poput dronova, cyber prijetnji, dezinformacija, većeg uticaja pokretača konflikta kao što je međunarodni terorizam, klimatskih promjena i transnacionalnog kriminala, što zahtjeva prilagođavanje.

“Imamo mnogo pravaca rada i inicijativa u vezi sa sigurnošću mirovnjaka, borbom protiv dezinformacija, korištenjem podataka, digitalnom transformacijom, većim učešćem žena u mirovnim operacijama, uključujući i rukovodeće pozicije. Sve smo to objedinili pod sloganom, odnosno inicijativom ‘Akcija za jačanje mirovnih operacija’“, kaže on.

Također navodi da su potrebni i adekvatni resursi, te da država članicama poručuju da budu dosljedne.

“Vi kreirate mandate, pa nam onda obezbijedite i resurse da ih možemo sprovesti. Dakle, govorimo im da je to pitanje dosljednosti“, poručio je Lacroix.