Dolazak visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Europske komisije Kaje Kallas, koja će u BiH boraviti i danas, realiziran je u prilično osjetljivom trenutku za BiH, ali i Europu u cjelini.
Na jednoj strani geopolitičke nestabilnosti uvjetuju i traže novi pristup osnaživanju Unije kroz političku i sigurnosnu prizmu, ali i putem brže i učinkovitije integracije zemalja jugoistoka Europe, Ukrajine i Moldavije, dok na drugoj strani izazovi unutar BiH i dalje potkopavaju politiku europskog partnerstva, skrećući zemlju s ucrtanog kursa, slabeći životni standard građana te odmičući fokus s reformi.
Dolazak prve žene vanjske i sigurnosne politike Europske unije i osobe snažno opredijeljene za jačanje Europske unije, ali i prozapadnog identiteta u cjelini, valja stoga promatrati i kroz svojevrsnu misiju spašavanja europskog puta BiH, zemlje čije su političke stranke već dulje vrijeme zaokupljene vlastitim partikularnim interesima uslijed izborne kampanje.
Značaj posjeta
Sama činjenica da je Kallas lani dva puta posjetila BiH, a ovaj put ostaje dva dana u zemlji, dovoljan je signal za prepoznati značaj koji Unija pridaje jugoistoku Europe u svojoj novoj viziji izgradnje političke i sigurnosne arhitekture, no i potvrda opredijeljenosti Bruxellesa za pomoć domaćim političkim predstavnicima za izlazak iz stanja stalne krize i napetosti.
Naravno, ne treba gajiti iluzije i misliti da će jedan posjet riješiti višegodišnje probleme s kojima se suočava BiH, no može biti snažan poticaj nositeljima vlasti, ali i posebna podrška predvodnicima proeuropskih politika u zemlji. Kallas je jučer u Međunarodnoj zračnoj luci u Sarajevu dočekao šef Izaslanstva Europske unije u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, a nakon toga visoka predstavnica EU-a sastala se s Predsjedništvom BiH, gdje su je ugostili Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Danas je pak planiran susret s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, kao i posjet vojnicima EUFOR-a u bazi Butmir tijekom kojega bi Kallas trebala održati govor.
Očekuje se da će on, kao i lanjski, jasno potvrditi opredijeljenost europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
Obveze čekaju
Pitanje europskih integracija Bosne i Hercegovine u ovom je trenutku opterećeno političkom krizom i nepostojanjem najmanjeg zajedničkog nazivnika, pa iako postoji deklarativna podrška svih političkih opcija, na terenu je vidljivo nesuglasje dodatno naglašeno stvaranjem nepovjerenja prema Europi i njezinim vrijednostima, a što je poglavito izraženo kroz djelovanje opcija u Republici Srpskoj.
S druge strane, pred Bosnom i Hercegovinom niz je neispunjenih obveza nužnih za početak pregovaračkog procesa.
Zakoni su na čekanju, kao i tematika imenovanja glavnog pregovarača, a uzevši u obzir opće izbore i tenzije čije je postojanje “nužno” uslijed potrebe animiranja glasačkog tijela, sve su manje prilike da će zemlja u ovoj godini uopće započeti pregovore. Toi bi bio i najgori mogući ishod za BiH, zemlju čija unutarnja stabilnost u značajnoj mjeri ovisi o beneficija koje europski put sa sobom donosi, pa stoga nije iznenađujuće da su sve glasniji zahtjevi za faznom integracijom putem koje bi Bosna i Hercegovina ranije osjetila prednosti članstva, naravno, uz i dalje jasne zahtjeve za provedbu reformi i usvajanje europske pravne stečevine.
U smislu odnosa među narodima tu su stvari prilično jasne. Unija je kroz svoj Strateški kompas jasno potvrdila konstitutivnosti naroda, a na domaćim je liderima da pronađu dugoročno održivo rješenje. Baš kao i rješenje za probleme ekonomske naravi, počevši od Plana rasta i sredstava namijenjenih podizanju životnog standarda žitelja Bosne i Hercegovine.
