Američki State Department objavio je izvještaj podnesen Kongresu u kojem se govori o politici koju će administracija Donalda Trumpa primjenjivati prema Bosni i Hercegovini. Riječ je o dokumentu koji je dio novog pristupa prema BiH, promoviranog prije godinu dana, a koji se sve snažnije oslanja na dogovor domaćih političkih aktera.
Iako je napuštanje projekata „izgradnje nacije“ označilo promjenu u američkoj politici prema BiH, SAD su još jednom potvrdile da će nastaviti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Istovremeno, inzistiranje na dogovoru među domaćim akterima o ključnim pitanjima predstavlja značajno odstupanje od politika koje su SAD provodile u proteklih 25 godina.
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić ističe da izvješće potvrđuje kontinuitet američke politike, ali i donosi novu dimenziju. „Kongresno izvješće govori o kontinuitetu, što je podrška integritetu i stabilnosti BiH i njezine daytonske strukture. Novi zaokret najviše šteti onima koji su kroz različite procese pokušali dovesti u pitanje daytonsku arhitekturu BiH“, rekao je Brkić, javlja RTVHB.
Naglasak na unutarnjem dogovoru
SAD traži od političkih aktera u BiH da postignu konsenzus o ključnim pitanjima, što godinama zagovaraju i hrvatski i srbijanski politički predstavnici. Stručnjak za međunarodne odnose Luciano Kaluža navodi da su Sjedinjene Države u izvješću jasno definirale faze koje prethode većem angažmanu.
„SAD je to prepoznao i u najnovijem izvješću govore o nekoliko faza koje su potrebne prije nego što se dođe do mogućnosti ulaganja, što im je cilj. Traže sigurno okruženje, odnosno da sigurnost bude na razini na kojoj bi trebala biti, odnosno da nema sigurnosnih izazova“, objašnjava Kaluža.
Sugovornici ocjenjuju da je razdoblje međunarodnog intervencionizma u Bosni i Hercegovini završeno i da su domaći politički akteri sada usmjereni jedni na druge. Brkić smatra da se takav oblik djelovanja neće ponoviti.
„Ne mislim da će se ikada više dogoditi intervencionizam kakav smo imali prije, ali ćemo i dalje imati stabilnog partnera. Također moramo definirati svoje interese naspram njih i to je ključna stvar“, naglasio je.
Izazovi političkog sustava
Pokušaji postizanja unutarnjeg dogovora bili su i prije, ali, kako je navedeno, Sarajevo je redovito napuštalo postignute sporazume. Kaluža upozorava na problem funkcioniranja političkog sustava i razumijevanja demokratskih procesa.
„Unutarnji dogovor moraju postići politički lideri naroda. To je čisti parlamentarni sustav, ali postoji problem s kojim se suočavamo jer političko Sarajevo ne razumije oblik ni značenje političkog pluralizma i parlamentarnog života u demokratskim zemljama“, rekao je Kaluža.
Zaključno se naglašava da tri konstitutivna naroda moraju tražiti rješenja za ključna pitanja poput državne imovine, Izbornog zakona i zatvaranja OHR-a, ako žele osigurati dugoročnu stabilnost i opstanak Bosne i Hercegovine.
