BANJALUKA – Admir Vižlin (26), koji je rođen i odrastao u Geteborgu, a porijeklom je iz Banjaluke, mladi je ljekar koji trenutno radi na doktoratu iz oblasti dermatologije, gdje se bavi istraživanjem stomačne flore i psorijaze, a ujedno educira studente o negativnim efektima narkotika.
Kako se Admir zaljubio u medicinu?
U intervjuu za “Nezavisne novine” Admir priča kako je zavoleo medicinu i zašto je odlučio da se za doktorat posveti malo istraženom polju.
Moja ljubav prema medicini rodila se sa nekih šest godina, kada sam na Jutjubu gledao operacije srca i tata je tada rekao: biće doktor kad poraste, pa sam i ja to počeo da govorim, što se i ostvarilo. Nakon srednje škole upisao sam medicinu i inženjering, ali sam se u zadnji čas odlučio za medicinu“, kaže Vizlin.
Studij i praksa
Studirao je medicinu pet i po godina, a potom godinu i po dana pripravnički staž. “Nakon toga sam dobio licencu za rad kao doktor, a onda sam mogao da idem na specijalizaciju. Kada sam u pretposljednjem semestru krenuo da pišem tezu, razgovarao sam sa porodičnim prijateljima, jedna od njih je dermatolog, koja radi u bolnici u Geteborgu, i ona me je pitala da li želim da uradim sa njom veće istraživanje koje niko do sada nije uradio, a to je u gasdermatologiji, a to je u gasdermatologiji. dogovoreno“, ističe on.
Amrin mentor
I tako je sve počelo. Kako kaže, sa svojom mentoricom Amrom pratio je analize koje su slali u Njemačku, a oni su ih objavili nakon završene teze.
Saradnja sa BHAAAS-om
Istraživačkim radom sarađivao je sa Bosanskohercegovačko-američkom akademijom nauka i umjetnosti (BHAAAS), a u saradnji sa studentom iz Sarajeva napisao je naučni rad, koji je objavljen u naučnom radu “Journal of Molecular Science”, koji je njegov prvi naučni rad.
“Ja sam se bavio bakterijama i psorijazom, dok se kolega iz Sarajeva bavio gljivičnom florom”, kaže Vižlin.
Diplomirao je u januaru 2025. godine i počeo da radi na neurologiji u švedskom gradu Trollhättan, od februara do novembra, nakon čega je odradio pripravnički staž u Univerzitetskoj bolnici Sahlgrenska.
“Tada je, zajedno sa Amrom, krenuo proces prijave za doktorat. Prije toga sam učestvovao u izradi četiri studije, koje su objavljene, a koje su bile neophodne za prijavu na doktorat. U avgustu prošle godine smo aplicirali za rad, poslali svu dokumentaciju koja je odobrena u martu ove godine. Već sam obavio pola posla i čekao odobrenje”, ističe on.
Kako se crijevna flora mijenja kod psorijatičnog artritisa
Istovremeno je, kako kaže, cijelo proljeće sa kolegom skupljao kontrole za jednu veću studiju, a u međuvremenu radi i na trećoj studiji kroz koju prati analizu kako se mijenja stomačna flora kod psorijatičnog artritisa.
“Sve ovo, i ono na čemu trenutno radim, uvrštavam u svoju doktorsku disertaciju. Do kraja godine planiramo da uradimo 100 kontrola i sve te testove pošaljemo u Njemačku, kako bismo uradili još veće analize nego u prvoj studiji”, objašnjava Vizlin.
Uključeno je 180 pacijenata
On navodi da je u studiju bilo uključeno 180 pacijenata i oko 100 kontrolnih, a ovo bi trebalo da bude najveća studija u ovoj oblasti do sada.
“U svijetu postoji oko 10 manjih studija sa manjim brojem pacijenata, maksimalno 40, a naša će imati 280 pacijenata”, objašnjava on.
Iako bi po planu trebalo da završi doktorske studije do 2033. godine, mogućnosti ima, odnosno omogućavaju mu da sve završi do 2031. godine.
Predavanja za studente
Osim toga, zajedno sa kolegom, studentima drži predavanja o mentalnom zdravlju i narkoticima u saradnji sa fondacijom “Choice” iz Švedske, a trenutno sarađuju sa organizacijom švedskog princa i princeze, kojoj će 5. juna održati predavanje u Stokholmu.
“Cilj, ako bude odobren, je podučavanje studenata medicine u nekoliko evropskih zemalja o tome šta se dešava sa tijelom ako uzimaju drogu”, kaže on.
A na pitanje kako uz sve ovo pronalazi slobodno vrijeme, Admir odgovara da mu je raspored takav da, dok se bavi istraživanjem, ne mora da radi na klinici, i obrnuto, a predavanja se održavaju tri do četiri puta u semestru.
“Tenis treniram u slobodno vrijeme, a prije sam organizovao turnire za mlade i bio zadužen za sve, ali nisam mogao sve da koordiniram, jer bi bilo previše”, kaže kroz smijeh.
“Mladi ljudi danas su neodlučni”
Prema njegovim riječima, mladi su danas prilično neodlučni, ne znaju šta hoće, ali je, kako kaže, važno da se uključe i ulažu u znanje.
“Na primjer, naša zemlja (BiH) ima međunarodnu saradnju sa Švedskom, Amerikom, Njemačkom i postoje mogućnosti da mladi ljudi koji žele da se bave naukom krenu odavde, a da se kroz studije mogu uključiti u istraživanje sa mentorom iz inostranstva i zajedno raditi na naučnom radu”, ističe on i dodaje da ulaganje u znanje i nauku treba gledati kao investiciju.
– Bavićete se time još neko vreme, a ovo što sada uložite koristiće vam narednih 30 godina – kaže ovaj mladi lekar.
Datum i vrijeme objave: 30.05.2026 - 08:00 sati
