SARAJEVO, BANJALUKA – Koliko je Bosna i Hercegovina politički podijeljena možda najbolje govori činjenica da tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci – gledaju na budućnost OHR-a na potpuno različite načine.
Stavovi konstitutivnih naroda o OHR-u
- Srbi: zatvaranje OHR-a i ukidanje bonskih ovlasti
- Bošnjaci: nastavak rada OHR-a sa punim ovlastima BiH
- Hrvati: preseljenje OHR-a u Brisel sa ograničenim ovlastima
Potpuno drugačiji stavovi
Srbi su za gašenje, Bošnjaci za intenzivniji rad OHR-a i visokog predstavnika i nastavak postojećeg stanja, a Hrvati su za odlazak OHR-a iz Bosne i Hercegovine, ali ne za gašenje, već za nastavak rada u Briselu.
Inače, priča o budućnosti OHR-a dospjela je u žižu javnosti nakon što je Kristijan Šmit najavio odlazak iz BiH, a ime novog “visokog predstavnika” moglo bi se znati već početkom juna. Upravo Šmitov odlazak bio je povod za razmjenu političkih stavova o tome da li je i koliko OHR potreban Bosni i Hercegovini. Očekivano, ovi pogledi su potpuno različiti.
“Kancelarija OHR-a je nepotrebna, suvišna, dotrajala i štetna institucija i zato je usvajanje Deklaracije o gašenju OHR-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske logično. Vidjet ćemo šta će dalje biti, ali ono što znamo je da su počele velike intervencije kada je riječ o redefinisanju, kao io poziciji OHR-a, jer je vrijeme za redefinisanje ovlasti, kao i za bavljenje OHR-om. redefinicija je došla, a krajnji cilj je ukidanje pozicije visokog predstavnika i OHR-a u Bosni i Hercegovini”. rekla je. je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, dodajući da je sve što OHR radi nezakonito.
Deklaracija Narodne skupštine RS
U Republici Srpskoj danima se priča o zatvaranju OHR-a, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila je deklaraciju o tome, koju su podržale najveće stranke, vlast i opozicija.
Međutim, iu Republici Srpskoj su svjesni da visoki predstavnik i OHR neće tek tako napustiti BiH, pa predlažu da se ovaj mandat ograniči na dvije godine.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je nakon sastanka sa ruskim zvaničnicima u Moskvi da traži da se novi visoki predstavnik imenuje na ograničeni mandat od najviše dvije godine, nakon čega bi trebalo da prestane funkcija visokog predstavnika.
S druge strane, Bošnjaci imaju sasvim drugu priču. Predstavnici bošnjačkih političkih partija u BiH nedavno su potpisali Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka BiH, očuvanju njene državnosti i nastavku evroatlantskog puta BiH.
“Visokog predstavnika treba imenovati što je prije moguće. Podržavamo Vijeće za implementaciju mira (PIC) da to učini i da visoki predstavnik ostane prisutan u BiH sa svojim punim bonskim ovlastima, sve dok se ne implementiraju program i uslovi iz Programa 5+2”, rekao je nedavno Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Za razliku od Bošnjaka, Srbi i Republika Srpska, barem donedavno, bili su protiv toga da Visoki predstavnik imenuje PIC, insistirajući da to mora proći kroz Vijeće sigurnosti UN-a.
Odnos Hrvata
Kada su Hrvati u pitanju, oni su za izmještanje OHR-a iz BiH kako bi domaći političari i zvaničnici preuzeli veću ulogu.
“Volio bih da se novi visoki predstavnik čak premjesti u Brisel. Ako naš put ide u tom smjeru, zašto to ne bismo uradili. On bi trebao imati ograničen kapacitet u smislu ovlasti i biti zaštitni mehanizam za dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo sami odgonetnuti”, rekao je nedavno Dragan Čović, potpredsjedavajući Doma naroda Skupštine BiH, predsjednik Parlamenta BiH.
PIC sesija
Podsjetimo, nakon Schmidtove ostavke, rečeno je da će na sjednici PIC-a početkom juna biti imenovan novi visoki predstavnik, ali još nije izvjesno da će se to dogoditi. Tačnije, sjednica će se održati, ali je i dalje upitno imenovanje novog visokog predstavnika, jer mediji spekulišu da ključne zemlje još nisu postigle dogovor o imenu.
Datum i vrijeme objave: 29.05.2026 - 07:12 sati
