Keleštura i Jašarević: Djeca ne žele, ne traže, ne razumiju rat

U uvodnoj riječi tužilac Ivan Matešić je naglasio da će se tokom ovog postupka 10. juni 1993. godine često spominjati kao dan koji je bio lijep, sunčan i pred čiji kraj su stradala djeca u naselju Podgradina dok je na snazi bilo primirje.

“Djeca ne žele, ne traže, ne razumiju rat“, kazao je tužilac i dodao da tog dana su djeca izašla na igralište i niko nije slutio tragediju.

Navode optužnice, kako je pojasnio, Tužilaštvo će, između ostalog, dokazivati svjedočenjima roditelja ubijene djece, onima koji su ranjeni tog dana i drugim očevicima.

Matešić je istakao kako je tog dana ispaljena minobacačka mina koja je pala između porodičnih kuća, a da je smrtno stradalo osam i ranjeno petero djece.

“Rođenje djeteta je jedno od najradosnijih trenutaka svakog čovjeka. Ova djeca bi danas bili odrasli, ozbiljni ljudi“, rekao je Matešić i dodao da bi možda i sami bili roditelji i uspješni ljudi koji bi svoje fotografije imali u boji.

Umjesto toga, kako je kazao, u sudnici će svi gledati fotografije sa njihovih nadgrobnih spomenika.

Također se osvrnuo na duboku bol roditelja i drugih članova porodice, ali i na dužnost kako profesionalnu tako i ljudsku Tužilaštva da ovaj zločin istraži i dovede pred lice pravde.

Tužilaštvo će tokom postupka, kako je navedeno, dokazati da je Podgradina bila naseljena civilnim stanovništvom, da je igralište bilo zaklonjeno od djelovanja snajperske vatre, kao i da se ovo naselje ni u jednom dokumentu ne navodi kao legitiman vojni cilj.

“Ovaj zločin počinjen je u vrijeme primirja“, rekao je Matešić i dodao da će dokazati da je tog cijelog dana do večernjih sati ono bilo i poštovano.

Tužilaštvo je u sudnici pokazalo i slike kote Prelac i navelo da će dokazima utvrditi da je udaljenost te kote od Viteza otprilike četiri kilometra zračne linije.

Matešić je naglasio da će osim saslušanja 58 svjedoka i izvođenja preko 200 materijalnih dokaza, saslušati i vještake vojne i balističke struke.

Vještak balističke struke, kako je rekao, utvrdio je da je minobacačka mina kalibra 120 milimetara usmrtila i ranila djecu, te da je eliminirao svaku mogućnost da je cilj slučajno pogođen.

U sudnici su prikazane fotografije koša, igrališta, kratera koji je nastao tog dana, kao i drvene klupe gdje je većina djece stradala. Također su prikazane i fotografije kuća sa oštećenjima od gelera, koje su prema Matešiću predstavljale jedan od važnijih dokaza.

Keleštura se, u svojstvu komandanta 325. brdske brigade Armije BiH, tereti da je 10. juna 1993. godine naredio potčinjenoj Brigadnoj artiljerijskoj grupi (BrAG) da izvrši artiljerijski napad na Podgradinu, u kojoj je živjelo gotovo isključivo civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti, iako je bio svjestan da taj napad, izveden u vrijeme primirja i u naseljenom mjestu, može dovesti do stradanja civila.

Jašarević je optužen da je, kao komandir BrAG-a, izvršio tu naredbu preko sebi potčinjenih pripadnika artiljerijske grupe i da je također znao da se ne radi o vojnom cilju i da može nastupiti posljedica za civilno stanovništvo, na šta je pristao.

Pripadnici BrAG-a su, prema optužnici, ispalili jednu artiljerijsku minobacačku minu kalibra 120 milimetara sa lokaliteta Podlazine koja je pala na dječije igralište zvano “Kod koša“, a usljed eksplozije na licu mjesta je smrtno stradalo petero djece, dok su tri djeteta naknadno preminula od posljedica ranjavanja, a ranjeno je njih petero.

Matešić je istakao da je najmlađa žrtva imala osam, a najstarija nepunih 18 godina. On se, između ostalog, osvrnuo na uloge optuženih u ovom zločinu i naglasio da će svi dokazi pokazati da mina nije mogla biti ispaljena bez njihove naredbe.

Odbrane optuženih su zadržale svoje pravo da naknadno iznesu svoje uvodne riječi. Odbrana Kelešture je kazala da će predložiti da se izvrši uviđaj na licu mjesta pogotovo u periodu dok se bliži godišnjica i prije početka izvođenja dokaza.

Datum ročišta na kojem će biti saslušani prvi svjedoci će biti naknadno određen.