Broj umirovljenika u BiH gotovo se izjednačio s brojem radnika. Svake godine vladama obaju entiteta nedostaje više od 400 milijuna KM za isplatu mirovina. Procjene su da će 2032. entitetske vlade za mirovine morati dodati milijardu i 600 milijuna KM. Ovakvo stanje je, kažu stručnjaci, neodrživo.
Demografi ističu da nam na naplatu dolazi ono na što upozoravaju dulje od dva desetljeća, a na što vlasti u svim razinama u zemlji ne obraćaju pozornost. U pitanju su nepovoljna demografska kretanja, koja su posljedica nedovoljne reprodukcije i migracija. Trenutačno u BiH na jednog umirovljenika dolaze 1,2 radnika, dok je taj prosjek u EU 1:1,8. Da bismo stigli europski prosjek, trebamo zaposliti nekoliko stotina tisuća novih radnika. Pitanje je samo kojih. Ne zato što netko ne želi raditi, već zato što jednostavno nemamo toliko radne snage koju bismo angažirali.
U FBiH gotovo se izjednačio broj zaposlenih i umirovljenika. Prema podacima Federalnog zavoda za MIO, trenutačni omjer iznosi 1,19 radnika na jednog umirovljenika. Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorava kako je trend negativan i alarmantan. “Kada se formirao Bismarckov mirovinski fond, u Njemačkoj je bilo osam radnika na jednog umirovljenika, a zlatno pravilo je četiri naprema jedan. Mi smo na 1,19 naprema jedan”, rekao je Čavalić.
Iz Zavoda navode kako je prosječan broj osiguranika u 2025. iznosio 544.730, dok je prosječan broj korisnika mirovina bio 459.578. “Iako bi s aspekta održivosti sustava svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i umirovljenika povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istoj razini već posljednjih 10 godina”, kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za MIO.
Zbog lošeg omjera i mirovine su loše. Članak 81. Zakona o MIO u FBiH definira način izračuna i isplate najniže mirovine. Posljednje zakonske izmjene su redefinirale obračun minimalne mirovine, kategorizirajući je ovisno o duljini mirovinskog staža, čime iznos izravno ovisi o efektivno provedenim godinama u radnom odnosu. Izmjene članka 81. otvorile su niz nedoumica vezanih uz buduće iznose starosnih mirovina, posebno kod osiguranika s minimalnim radnim stažem i nižim primanjima od prosjeka. Prema ranijim odredbama Zakona o MIO, osoba koja je imala 15 godina staža i navršenih 65 godina života mogla je ostvariti starosnu mirovinu u visini najniže mirovine, koja trenutačno iznosi 666,72 KM. Nakon izmjena taj iznos u pojedinim slučajevima ispada znatno niži. Prema novom načinu obračuna, osiguranik s 15 godina staža mogao bi ostvariti mirovinu od 434 KM, ali samo pod pretpostavkom da je tijekom cijelog radnog vijeka imao plaću u razini prosječne plaće u FBiH.
U stvarnim okolnostima vrlo rijetko osiguranik cijeli radni vijek ima potpuno jednaka primanja, pa su takvi izračuni uglavnom teorijske prirode. “Ipak, ako bismo zamislili tri scenarija u kojima osiguranici ostvaruju radni staž od 15, 20, odnosno 25 godina, uz plaću koja je u svakoj godini iznosila polovinu prosječne plaće, sva tri osiguranika bi, prema važećem načinu obračuna, ostvarila mirovinu nižu od najniže mirovine propisane člankom 81. Zakona o MIO, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti”, naveli su iz Federalnog zavoda za MIO, prenosi Vrisak. Prema aktualnoj vrijednosti općeg boda, izračuni mirovina u navedenim slučajevima izgledaju ovako: 15 godina staža: 197,55 KM; 20 godina staža: 263,40 KM; 25 godina staža: 329,25 KM. Ako bi iste osobe ostvarile pravo na najnižu mirovinu prema novim pravilima, iznosi bi bili sljedeći: 15 godina staža: 434,62 KM; 20 godina staža: 470,83 KM; 25 godina staža: 507,05 KM.
