Cijena kiselog grožđa

U poznatoj Ezopovoj basni, lisica bezuspješno pokušava da dohvati grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući da je ionako vjerojatno kiselo.

Nevjerovatna je sličnost sve češćeg narativa u Bosni i Hercegovini. Suočeni sa institucionalnim nedostatkom aktivnosti, neki pribjegavaju argumentu “kiselo grožđe”, sugerirajući da je rizik gubitka od 373,9 miliona eura iz Plana rasta, uz već izgubljenih 108 miliona eura, beznačajan za Bosnu i Hercegovinu.

Na primjer, navodi se da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta irelevantna jer su “samo krediti”, a ne grantovi. Takve tvrdnje su krajnje pogrešne.

Od ukupno 976,6 miliona eura izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provođenje 113 jasno definisanih reformskih koraka, 280,3 miliona eura ili 548,21 milion KM su isključivo grantovi.

Ili da to stavim u određenu perspektivu. Naime, nacrt godišnjeg državnog budžeta, koji je Vijeće ministara usvojilo 21. maja 2026. godine, iznosi 1,58 milijardi KM. Dakle, dio Plana rasta koji se sastoji od grantova iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog budžeta Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbijanje takve podrške. U ovoj fazi, Bosna i Hercegovina ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.

Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva se nude pod izuzetno povoljnim uslovima koji daleko nadmašuju uslove bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će ekonomski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti ovim investicijama višestruko premašiti vrijednost samog duga. Ovi krediti imaju maksimalni rok dospijeća od 40 godina, sa izdašnim grejs periodom koji osigurava da otplata glavnice ne počne prije 2034. godine (pod pretpostavkom da su neophodni ugovori završeni ove godine). U kombinaciji sa izuzetno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU pruža izuzetno povoljnu finansijsku ponudu. Ponuda koju i druge zemlje u regionu uspješno koriste za ostvarivanje pogodnosti za svoje građane.

Međutim, usred diskusija o kamatnim stopama i višemilionskim paketima, važno je zapamtiti da Plan rasta nije samo pitanje finansijskog ulaganja. Finansiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj samo po sebi. Koraci navedeni u Reformskoj agendi osmišljeni su kao katalizator za sveobuhvatnu ekonomsku transformaciju i ubrzanje integracije u jedinstveno evropsko tržište.

Bosna i Hercegovina ima ogroman, neiskorišten ekonomski potencijal. Plan rasta pruža upravo alate potrebne za podsticanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.

Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izolovano, već je dio šireg okvira evropske podrške. Sredstva iz Plana rasta odvojena su od 140,5 miliona eura grantova dodijeljenih BiH u okviru postojećeg IPA okvira za period od 2025. do 2027. godine, koji sada čeka konačnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu bespovratnu podršku kroz druge mehanizme, kao što je 45,7 miliona eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU za pomoć u oporavku od razornih poplava 2024. godine. Sveukupno, od 2020. godine EU je mobilizirala 2,4 milijarde eura ukupnih investicija za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku donacija EU od 820 miliona eura.

Iza ove mase figura stoji činjenica da su one jasno vidljive Evropska unija i njene države članice i dalje su daleko najveći pružaoci podrške Bosni i Hercegovini. Ovo nije samo pomoć dobrih susjeda, već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Za razliku od bespomoćne lisice u Ezopovoj basni, domaće vlasti zapravo imaju sposobnost da iskoriste dostupne prilike. Iako dosljedno pokazuje fleksibilnost u uzimanju u obzir složenih domaćih procesa donošenja odluka, Evropska unija također djeluje pod strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme ističe.

Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da se postepeno integriše u Jedinstveno evropsko tržište je sposobnost lokalnih vlasti da ispune uslove koji omogućavaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pristupanje Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA). Ulazak u SEPA značajno bi smanjio troškove prekograničnih transfera novca, uključujući nove članice SEPA Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i EU. Ovo su očigledne koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i porodice.

Drugi test će biti da li domaće vlasti mogu ispuniti uslove za otvaranje pristupnih pregovora, posebno donošenjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu sa evropskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.

Sada je krajnje vrijeme da se napravi napredak u finalizaciji Ugovora o kreditu i Ugovora o instrumentu, kao pravnog osnova za isplatu sredstava u okviru Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u sklopu Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uslove za predfinansiranje u iznosu od oko 68 miliona eura. Ugovor o kreditu i ugovor o instrumentu su standardni administrativni dokumenti. Nema razloga za odlaganje. I nikakvi izgovori za “kiselo grožđe” neće moći opravdati tužnu realnost da je nedjelovanje visoka cijena za građane Bosne i Hercegovine.