Uvoz automobila u Bosnu i Hercegovinu se smanjuje, ali raste broj električnih vozila

BANJALUKA, SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen pad uvoza automobila, ali istovremeno raste interesovanje za električna vozila, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Ključni podaci o uvozu automobila u Bosnu i Hercegovinu

• Uvezeno je ukupno 29.078 automobila
• Uvoz novih vozila: 3.161
• Uvoz polovnih vozila: 25.917
• Prihodi od taksija pali su na oko 80 miliona KM
• Uvezeno je 120 električnih automobila
• Najskuplji automobil vrijedio je 547.574 KM

Uvezeno je 29.078 automobila

U tom periodu uvezeno je 29.078 automobila, ukupne vrijednosti carina 433,5 miliona KM, što je manje u odnosu na isti period prošle godine kada su uvezena 29.973 vozila u vrijednosti od 466,4 miliona KM.

Podaci UNO BiH pokazuju da je uvoz polovnih automobila i dalje dominantan.

Tako je u četiri mjeseca ove godine u Bosni i Hercegovini. Na puteve je stiglo 3.161 novo vozilo, dok je uvezeno 25.917 polovnih automobila. Prošle godine, u istom periodu, uvezeno je 3.227 novih i 26.746 polovnih vozila.

Smanjeni su i prihodi od uvoznih dažbina

Istovremeno, smanjeni su i prihodi od uvoznih dažbina, koji su sa 86,8 miliona KM pali na oko 80 miliona KM.

Međutim, i pored ukupnog pada uvoza, dolazi do povećanja uvoza električnih automobila

“U prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 120, ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 59, u vrijednosti od 3,3 miliona KM sa uračunatim carinama”, saopćeno je iz UNO BiH.

Najskuplji uvezeni auto

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najskuplji uvezeni automobil u ovom periodu bio je Mercedes-AMG GT 63 Pro 4MATIC, koji je vlasnika koštao 547.574 KM sa porezom.

Prema podacima kojima raspolaže UIO, vrijednost i broj uvezenih automobila varirao je iz godine u godinu, pa je najviše automobila uvezeno prošle godine – 95.421, a najmanje 2020. godine – 40.963.

BiH je i dalje “evropski otpad od automobila”

Igor Gavran, ekonomista, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da omjer novih i polovnih automobila pokazuje da je Bosna i Hercegovina i dalje “evropski auto otpad”.

„Na kraju imamo tehnološki i ekološki zaostala vozila sa velikom kilometražom, koja su često bliža reciklaži od modernih vozila koja preuzimaju vlast u razvijenijim ekonomijama“, rekao je Gavran.

On je istakao da većina kupaca još uvijek nije u mogućnosti da priušti novo vozilo.

“Ali ovako značajan porast broja vozila koja smo uvezli, bez obzira na njihovu starost, teže je objasniti, pogotovo što je evidentno da prodaja vozila u Bosni i Hercegovini nije laka i da ista vozila mjesecima ostaju neprodata u reklamama i ponudama auto kuća, koje radije zamjenjuju umjesto da plaćaju gotovinom”, rekao je Gavran.

Broj stanovnika se kontinuirano smanjuje

Dodaje da se broj stanovnika kontinuirano smanjuje i, kako kaže, jednostavno nema logičnog objašnjenja osim ako se dio vozila potom ne izveze i proda negdje van BiH ili ako je došlo do kašnjenja u carinjenju, a taj broj se odnosi na duži period od prikazanog.

“Recimo da je rast potražnje za novim vozilima od rent-agencija logičan zbog rasta broja turista, ali ne ovako veliki i ne pretežno korišteni”, zaključio je Gavran.

Komentarišući podatke o skupim uvoznim vozilima, Gavran ističe da je riječ o izuzecima izuzetno visoke vrijednosti, koji se odnose ili na rijetke bogataše ili na javnu potrošnju.

I dok su neki od privatnika možda zaradili popriličnu svotu novca za ovakva vozila, u BiH se često dešava da se na vrhu liste najskupljih uvezenih automobila nalaze vozila namijenjena institucijama, što otvara mnoga pitanja o opravdanosti takve potrošnje”, rekao je Gavran.