Tajni razgovori Arthura Millera: Smrt je uvijek bila nad Marilyn

Novootkriveni audiozapisi legendarnog američkog dramskog pisca Arthura Millera bacili su novo svjetlo na njegov turbulentan brak sa holivudskom ikonom Marilyn Monroe, otkrivajući intimne detalje njihove veze, njene psihološke borbe i njegov osjećaj nemoći pred tragedijom koja je na kraju završila njenom smrću, piše The Guardian. Snimci razgovora, vođeni tokom gotovo tri decenije sa Millerovim prijateljem i biografom Christopherom Bigsbyjem, sada su prvi put objavljeni u knjizi The Arthur Miller Tapes: A Life in His Own Words, koju je objavio Cambridge University Press.

U iskrenim i emotivnim ispovijestima, Miller govori o vezi s Marilyn Monroe kao o odnosu obilježenom strašću, ali i ogromnim emocionalnim pritiskom. Prema njegovim riječima, vrlo brzo nakon vjenčanja 1956. godine shvatio je da nije spreman za stvarnost života s jednom od najvećih filmskih zvijezda 20. stoljeća. “Željela je muža koji će joj biti otac, ljubavnik, prijatelj i agent”, rekao je Miller u jednom od razgovora. Dodao je da je Monroe imala veoma malo unutrašnje stabilnosti i da je stalno tražila potvrdu i zaštitu od ljudi oko sebe.

Priznao je da je tokom braka osjećao kako je “smrt stalno bila nad njenim ramenom”, te da je vjerovao kako će doživjeti katastrofalan kraj ukoliko neko ne bude brinuo o njoj. “Jednom sam doveo ljekare da joj ispumpaju želudac jer je uzela dovoljno lijekova da se ubije”, ispričao je Miller, govoreći o periodu kada se Monroe borila s ovisnošću o lijekovima i ozbiljnim psihičkim problemima.

Prema njegovim riječima, glumica je bila izuzetno osjetljiva i psihološki krhka, a njena smrt 1962. godine od predoziranja barbituratima za njega nije predstavljala iznenađenje. “Bilo joj je nemoguće živjeti, a kamoli živjeti s nekim. Niste mogli voditi tako intenzivan život, uz sve te lijekove, i preživjeti”, rekao je Miller.

Iako je njihov odnos bio ispunjen problemima, Miller je Monroe opisao kao “divnu osobu za društvo”, “veoma inteligentnu ženu” sa “fantastičnim smislom za humor, ironiju i velikodušnost”. Ipak, tvrdi da je s vremenom razvila duboko nepovjerenje prema ljudima oko sebe. “Počela je sumnjati da je svi iskorištavaju ili žele da joj naude”, prisjetio se poznati pisac.

Par je započeo tajnu ljubavnu vezu 1955. godine, dok su oboje još bili u drugim odnosima, a godinu dana kasnije vjenčali su se i postali jedan od najpraćenijih slavnih parova tog vremena. Međutim, problemi su počeli gotovo odmah. Miller je u razgovorima otkrio da su se prve ozbiljne svađe dogodile tokom snimanja filma The Prince and the Showgirl, kada je Monroe tvrdila da je britanski glumac i reditelj Laurence Olivier maltretira na setu.

“Kada sam pokušao braniti Oliviera, to je bila najgora moguća stvar koju sam mogao uraditi”, rekao je Miller. Njihov brak dodatno su opteretili brojni privatni problemi, uključujući spontani pobačaj i vanmaterničnu trudnoću koje je Monroe pretrpjela. Snimci otkrivaju da je par bezuspješno tražio medicinsku pomoć kako bi dobili dijete.

Miller je vjerovao da je Monroe željela majčinstvo “na idealiziran način”, ali je istovremeno bila pod ogromnim pritiskom holivudske industrije. “Nisam siguran koliko bi za nju bilo dobro da je dobila dijete. To bi bio dodatni problem”, rekao je.

Do konačnog raspada njihovog odnosa došlo je tokom snimanja filma The Misfits, za koji je scenario napisao upravo Miller, a Monroe igrala glavnu ulogu. Pisac je priznao da tada više gotovo nisu ni razgovarali. “Nije bilo načina da joj priđem. Bila je iskreno neprijateljski raspoložena prema meni”, rekao je.

Miller je također priznao da je tokom četiri godine braka praktično zanemario vlastitu karijeru i da više nije mogao normalno raditi. “Da sam ostao, to bi me uništilo. Više nisam mogao stvarati”, kazao je.

Osim detalja o Monroe, snimci otkrivaju i Millerove refleksije o vlastitoj slavi, političkim pritiscima i stvaralačkom životu. Govorio je o ogromnom uspjehu drame Death of a Salesman iz 1949. godine, koja mu je donijela Pulitzerovu nagradu i status jednog od najvećih američkih pisaca, ali i doprinijela raspadu njegovog prvog braka.

“Slava je oblik moći koja je seksualna ili implicitno seksualna”, rekao je Miller, priznajući da je postao potpuno opsjednut radom i vlastitim uspjehom.

Pisac je u razgovorima govorio i o periodu makartizma u SAD-u, kada je odbio imenovati navodne komuniste pred Kongresom, zbog čega je Hollywood godinama potiskivao njegov rad. Upravo iz tog političkog i društvenog pritiska nastala je njegova slavna drama The Crucible, inspirisana suđenjima vješticama u Salemu. Bigsby smatra da upravo ta kombinacija ličnih trauma, političkih sukoba i dubokog osjećaja društvene odgovornosti objašnjava zašto Millerova djela i danas ostaju snažno relevantna.

“On je vjerovao da su historija i moral neraskidivo povezani i da društvo uvijek hoda po veoma tankom ledu civilizacije”, rekao je Bigsby, opisujući Millera kao autora koji je cijelog života pokušavao razumjeti ljudsku slabost, moć i posljedice straha.