Pozivajući se na izvještaj agencije Reuters, Evropa se suočava sa novom fazom energetske tranzicije u kojoj nagli rast solarne energije, iako predstavlja veliki uspjeh zelene politike, počinje stvarati ozbiljne probleme za stabilnost elektroenergetskih mreža i funkcionisanje tržišta električne energije.
Solarni kapaciteti u Evropi porasli su za više od 115 posto od 2020. godine, što je dovelo do udvostručenja količine električne energije proizvedene iz sunca. Nijedan drugi izvor energije nije zabilježio tako brz rast u posljednjih nekoliko godina.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakav tempo razvoja nosi i ozbiljne posljedice. Sve veća proizvodnja solarne energije više ne potiskuje samo fosilna goriva, već mijenja način na koji funkcionišu evropska tržišta električne energije i kako se formiraju cijene struje.
Njemačka, kao najveća evropska ekonomija i vodeći proizvođač solarne energije, tokom aprila je iz solarnih izvora dobila čak trećinu ukupne električne energije isporučene kroz mrežu. Očekuje se da će udio solarne energije dodatno rasti tokom ljetnih mjeseci, kada je sunčevo zračenje najjače.
Takav razvoj događaja stvara sve veći pritisak na operatere elektroenergetskih mreža, koji moraju balansirati sistem smanjenjem proizvodnje iz drugih izvora energije kako bi održali stabilnost mreže.
Problem dodatno komplikuju periodi takozvanih negativnih cijena električne energije. Tokom sunčanih dana proizvodnja solarne energije može biti toliko velika da tržište više nema potrebu za dodatnom strujom. U tim situacijama proizvođači električne energije ne zarađuju prodajom struje, već moraju plaćati kako bi višak energije bio preuzet iz mreže.
Reuters navodi da su zemlje poput Njemačke, Poljske, Češke i Mađarske već ove sedmice suočene sa negativnim cijenama električne energije.
Iako potrošači kratkoročno mogu imati koristi od nižih cijena, energetske kompanije trpe ozbiljne finansijske posljedice. Dugotrajni periodi veoma niskih ili negativnih cijena smanjuju prihode proizvođača električne energije, dok istovremeno povećavaju troškove održavanja elektrana na ugalj, gas i nuklearnu energiju.
Česta i nagla prilagođavanja proizvodnje, posebno kada solarna energija naglo opadne zbog oblačnosti, smanjuju efikasnost termoelektrana i povećavaju emisije po proizvedenoj jedinici energije. Osim toga, ovakvi nagli skokovi i padovi proizvodnje dovode do češćih kvarova i skupljeg održavanja energetskih postrojenja.
Evropske zemlje sada su prisiljene da fokus prebace sa same izgradnje novih solarnih kapaciteta na razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije, modernizaciju elektroenergetskih mreža i uvođenje sofisticiranih softverskih sistema za upravljanje potrošnjom i distribucijom struje.
Prema podacima organizacije Solar Power Europe, Evropa je samo tokom 2025. godine dodala oko 15 gigavat sati kapaciteta velikih baterijskih sistema, ali stručnjaci upozoravaju da će biti potrebna mnogo veća ulaganja kako bi mreže mogle podnijeti budući rast obnovljivih izvora energije.
Biće neophodne hiljade novih transformatora, dalekovoda i invertera, kao i napredni sistemi koji mogu upravljati protokom energije u realnom vremenu.
Iako će modernizacija evropske elektroenergetske mreže trajati godinama i zahtijevati ogromna ulaganja, analitičari smatraju da Evropa nema alternativu ukoliko želi smanjiti zavisnost od uvoza fosilnih goriva i izgraditi stabilan energetski sistem zasnovan na domaćoj solarnoj i vjetroenergiji.
Reuters zaključuje da bi uspješna transformacija mogla otvoriti novu fazu ekonomskog razvoja Evrope, zasnovanu na čistoj, pouzdanoj i jeftinijoj energiji iz obnovljivih izvora.
Datum i vrijeme objave: 07.05.2026 – 10:17 sati
