Plan Vlade je da Crna Gora postane punopravna članica EU do kraja 2028. godine.
U Crnoj Gori je u narednih nekoliko godina planirano zapošljavanje više od 200 novih radnika u institucijama koje se odnose na socijalnu politiku, rekla je za Radio Slobodna Evropa Anita Bilafer Mihaljević, šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 19 Ministarstva socijalnog staranja i brige o porodici.
„Uvodimo nove informacione sisteme, prelazimo na digitalizovane procese u inspekcijama i centrima za socijalni rad, jačamo analitičke kapacitete“, dodaje Bilafer Mihaljević.
Poglavlje 19 se odnosi na socijalnu politiku i zapošljavanje i prema riječima šefa pregovaračke grupe sada je u završnoj fazi pregovora.
“Najvažniji efekti će biti vidljivi kroz bolju zaštitu prava zaposlenih, sigurnije radno okruženje i pristupačnije socijalne usluge”, dodaje Bilafer Mihaljević.
Crna Gora se trenutno smatra najizvjesnijom budućom članicom EU. Vlasti zemlje imaju za cilj da do kraja godine završe pristupne pregovore kako bi se otvorio put za potpisivanje i ratifikaciju pristupnog ugovora – proces koji, prema dosadašnjoj praksi, traje od jedne do tri godine.
Plan Vlade je da Crna Gora postane punopravna članica EU do kraja 2028. godine.
RSE: Kako zatvaranje poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom funkcionira u praksi? Šta trebate učiniti da EU kaže da je još jedno poglavlje u pregovorima zatvoreno?
Bilafer Mihaljević: Zatvaranje pregovaračkog poglavlja nije pojedinačni događaj, već proces koji podrazumijeva ispunjavanje jasno definisanih konačnih kriterija. U slučaju poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, definirana su tri konačna kriterija: prvi se odnosi na usklađivanje radnog zakonodavstva i zaštite na radu, drugi na suzbijanje diskriminacije i rodne ravnopravnosti u zapošljavanju i socijalnoj politici, a treći na jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu za korištenje Evropskog socijalnog fonda.
Evropska komisija ne ocjenjuje samo da li je zakon donesen, već da li postoje institucije, kapaciteti i rezultati koji potvrđuju da sistem funkcioniše. Tek kada se ispune svi elementi: zakonodavni, institucionalni i operativni – Komisija može predložiti zatvaranje poglavlja.
RSE: Radite direktno na Poglavlju 19. S kojim se izazovima trenutno suočavate u pogledu usklađenosti?
Bilafer Mihaljević: Poglavlje 19 je jedno od najzahtjevnijih, jer pokriva veliki broj različitih oblasti – od radnog prava i zaštite na radu, preko socijalnog dijaloga i zapošljavanja, do socijalne zaštite, jednakosti i inkluzije – i pokriva usklađenost sa gotovo 60 direktiva EU. U aprilu ove godine Skupština je usvojila sedam zakona koji se odnose na ovo poglavlje. Bio je to intenzivan zakonodavni ciklus.
Ali Komisija ne traži samo zakone na papiru, već i dokaze da sistem funkcioniše.
Na primjer, za inspekciju rada moramo pokazati ne samo da imamo inspektore, već koliko su nadzora izvršili, koliko je nepravilnosti otkriveno i kako su sankcionisane. Poseban izazov predstavlja koordinacija između nekoliko institucija, jer dio direktiva, na primjer onih koji se odnose na pomorstvo, ribarstvo ili željeznički transport, nisu u nadležnosti samo jednog ministarstva.
RSE: Potrebno je i dosta administracije i rada na usklađivanju pravnog naslijeđa sa EU. Da li je ovo prilika za nove poslove?
Bilafer Mihaljević: Da. Naime, u naredne dvije do tri godine planirano je zapošljavanje preko 200 novih radnika u institucijama koje se odnose na Poglavlje 19. Npr. Inspekcija rada dobija 11 novih inspektora, Zavod za zapošljavanje planira 38 novih radnih mjesta, Centri za socijalni rad dobijaju 96 novih radnika (socijalnih i drugih stručnih radnika) u naredne tri godine. To nisu samo brojke – to su ljudi koji će direktno raditi sa građanima.
Međutim, osim broja zaposlenih, jednako je važna i kvalitativna promjena. Uvodimo nove informacione sisteme, prelazimo na digitalizovane procese u inspekcijama i centrima za socijalni rad, jačamo analitičke kapacitete. Dugoročno, efekat će biti vidljiv kroz kvalitetnije poslove i bolje uslove rada na cijelom tržištu.
RSE: Kakva su vaša predviđanja kada ćete zatvoriti Poglavlje 19?
Bilafer Mihaljević: Ne bih govorio o konkretnim datumima, jer zatvaranje poglavlja ne zavisi samo od nas – konačnu ocjenu daje Evropska komisija.
U proteklom periodu ostvaren je značajan napredak, posebno u ubrzanju zakonodavnih aktivnosti, usvajanju strateških dokumenata i jačanju institucionalnih kapaciteta. Važno je naglasiti da se ne radi samo o formalnoj harmonizaciji, već o izgradnji sistema koji može održivo funkcionisati u praksi.
Ono što mogu reći je da smo u aprilu 2026. godine usvojili ključni paket zakona, predali Komisiji Pregovaračku poziciju i Izvještaj o izvršenju obaveza, dok su nacrti preostalih zakona iz oblasti rodne ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava već dostavljeni na mišljenje.
Zato mogu reći da je Poglavlje 19 u završnoj fazi pregovora, sa jasnim fokusom Vlade Crne Gore da zatvori ovu značajnu rupu na odgovoran način, sa punim kapacitetom da implementira standarde za dobrobit građana Crne Gore.
RSE: Šta građani Crne Gore mogu očekivati kada se zatvori i počne njegova implementacija? Kakav će napredak 19. poglavlje donijeti njihovim životima?
Bilafer Mihaljević: Najvažniji efekti će biti vidljivi kroz bolju zaštitu prava zaposlenih, sigurnije radno okruženje i pristupačnije socijalne usluge. Građani mogu očekivati jaču zaštitu na radu, veću transparentnost radnih odnosa, ali i razvoj usluga koje podržavaju život u zajednici – posebno za djecu, starije i osobe sa invaliditetom.
Takođe, sistem će biti više fokusiran na podršku zapošljavanju i aktivnom učešću na tržištu rada, što dugoročno doprinosi kvalitetu života.
Naime, Garancija za mlade, koja je već pokrenuta u tri opštine, osigurava da svaka mlada osoba koja se prijavi na evidenciju nezaposlenih u roku od četiri mjeseca dobije ponudu – posao, praksu, obuku ili nastavak školovanja. To je model koji funkcioniše u cijeloj EU i koji se postepeno širimo na cijelu Crnu Goru.
