Evropska unija od 1. maja počinje privremenu primjenu dugo pregovaranog sporazuma o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim blokom Mercosur, u nastojanju da ublaži posljedice američkih carina i otvori nova izvozna tržišta za evropske kompanije, javlja Reuters.
Zagovornici sporazuma, među kojima su Njemačka i Španija, smatraju da će dogovor pomoći evropskim kompanijama da ublaže posljedice carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, kao i da smanje zavisnost od Kine kada je riječ o kritičnim mineralima i strateškim sirovinama.
Francuska i drugi protivnici sporazuma upozoravaju da bi on mogao dovesti do povećanog uvoza jeftine govedine i šećera iz Južne Amerike, što bi ugrozilo domaće poljoprivrednike. Ekološke organizacije tvrde da bi sporazum mogao dodatno ubrzati uništavanje prašuma.
Ekonomisti, bez obzira na političke podjele, upozoravaju da će ekonomske koristi od ovog sporazuma, kao i drugih trgovinskih dogovora koje je EU zaključila posljednjih mjeseci, biti ograničene i da vjerovatno neće u potpunosti nadoknaditi izgubljenu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Evropski parlament, čije je odobrenje potrebno za konačno stupanje sporazuma na snagu, u januaru je glasao za osporavanje sporazuma pred najvišim sudom Evropske unije, čija bi odluka mogla biti donesena tek za dvije godine. Uprkos tome, Evropska komisija odlučila je da sporazum privremeno primijeni od 1. maja.
Pristalice sporazuma nadaju se da će najveći trgovinski sporazum u historiji EU kada je riječ o smanjenju carina, za koji se pregovaralo 25 godina, brzo donijeti koristi evropskim izvoznicima, kako bi do trenutka glasanja u Evropskom parlamentu prednosti sporazuma bile jasno vidljive.
Uz Mercosur, Evropska unija je nakon Trumpovog ponovnog izbora ubrzala zaključivanje trgovinskih sporazuma s Indijom, Indonezijom, Australijom i Meksikom.
Ti sporazumi imaju za cilj jačanje sistema slobodne trgovine u trenutku kada američke carine i kineska ograničenja izvoza kritičnih minerala podrivaju globalni poredak zasnovan na pravilima.
EU se također nada da će novi sporazumi pomoći da se ublaži pad izvoza u Sjedinjene Američke Države od 15 posto ili više, kao i negativan utjecaj na bruto domaći proizvod, koji bi samo ove godine mogao iznositi oko 0,3 posto.
Ipak, Carsten Brzeski, globalni direktor makroekonomskih istraživanja u ING Researchu, rekao je da je teško očekivati da nova trgovinska partnerstva mogu zamijeniti američko tržište.
– Jednostavno rečeno, BDP po glavi stanovnika u SAD-u daleko je veći nego kod ovih novih trgovinskih partnera – rekao je Brzeski.
Evropska komisija procjenjuje da bi sporazum s Mercosurom mogao povećati BDP Evropske unije za 0,05 posto do 2040. godine, dok bi sporazum s Indijom, koji EU naziva “majkom svih sporazuma”, mogao donijeti rast BDP-a od 0,1 posto, prema procjenama Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela.
Te koristi, međutim, očekuju se tek za najmanje deset godina, kada sporazumi budu u potpunosti provedeni, dok su posljedice Trumpovih carina već odmah osjetne.
Evropske kompanije suočit će se i s oštrom konkurencijom na tim tržištima, gdje kineske firme već dvije decenije postepeno jačaju svoje prisustvo.
– Ključna zemlja u svemu ovome je Kina – rekla je profesorica ekonomije na London Business Schoolu Lucrezia Reichlin. “I ovdje nije riječ samo o carinama. Ako pogledate šta je Kina uradila u Aziji i Africi, riječ je i o investicijama i energetskoj tranziciji.”
Maximiliano Mendez-Parra, vodeći istraživač ODI Globala, naveo je da se mnogo toga promijenilo od decembra 2020. godine, kada je koautor izvještaja za Evropsku komisiju koji je predviđao rast BDP-a EU od 0,1 posto zahvaljujući sporazumu s Mercosurom.
Od tada je Kina znatno povećala prodaju vozila i mašina – proizvoda koje EU želi izvoziti – što dodatno otežava evropski prodor na ta tržišta.
Smanjenje carina trebalo bi pomoći evropskim kompanijama da se efikasnije takmiče s često nižim cijenama kineske robe, ali izazovi rastu.
Kina je već počela ublažavati posljedice američkih carina, prijavivši rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara u 2025. godini, zahvaljujući snažnom rastu izvoza na tržišta izvan SAD-a.
Prema procjeni organizacije Global Trade Alert, američke carine dovele su do preusmjeravanja oko 150 milijardi dolara kineskog izvoza, pri čemu su zemlje ASEAN-a apsorbirale više od 70 milijardi dolara dodatne kineske robe, uz snažan rast izvoza i prema Latinskoj Americi, subsaharskoj Africi i Zaljevu.
Zbog toga analitičari smatraju da će trgovinski sporazumi EU pomoći, ali da Unija neće moći nadoknaditi izgubljeni izvoz u SAD bez jačanja vlastitog unutrašnjeg tržišta. Oko 60 posto izvoza EU odvija se između samih članica, a efikasnije i konkurentnije jedinstveno tržište moglo bi lako nadoknaditi dio vanjskih gubitaka.
Datum i vrijeme objave: 30.04.2026 – 13:04 sati
