Sloboda medija i kvalitet novinarstva u Bosni i Hercegovini značajno variraju u zavisnosti od entiteta i političkog okruženja. Posebno je izazovno stanje u entitetu Republika Srpska, gdje je ponovna kriminalizacija klevete i porast utjecaja ruske propagande dodatno otežao rad novinara i javno‑interesno novinarstvo – pokazuje izvještaj nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF).
U Bosni i Hercegovini postoji oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, blizu 200 magazina i oko 600 portala. Međutim, kako se navodi u izvještaju RSF, veliki broj medija ne znači i istinsku pluralnost informacija i mišljenja. Nekoliko televizijskih kanala proizvodi kvalitetne sadržaje, dok su portali glavni izvor istraživačkog novinarstva.
– Opća politička klima nije povoljna za slobodu medija, ali postoje razlike između entiteta. U Sarajevu i Federaciji BiH situacija je nešto bolja, dok je u Republici Srpskoj vlast preuzela političku kontrolu nad javnim servisom RTRS i dovela nacionalni BHRT na rub finansijskog kolapsa. Istovremeno, RT Balkan, regionalna podružnica ruskog propagandnog kanala RT, širi svoj utjecaj u zemlji – stoji u izvještaju.
Iako je pravni okvir u velikoj mjeri usklađen s međunarodnim standardima, modernizacija medijske politike je zaustavljena.
U izvještaju također piše da je Republika Srpska ponovo kriminalizirala klevetu, što potiče autocenzuru.
– Reforma krivičnog zakona je uvela obavezu pribavljanja prethodnog pristanka za objavu ličnih podataka, uz prijetnju zatvorske kazne. Postoje zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeksi, ali njihova primjena je ograničena. Novinari rade u teškom ekonomskom okruženju zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Mediji su dodatno podijeljeni po etničkim linijama i izloženi konkurenciji medija iz susjednih zemalja koje dijele isti jezički prostor. Zbog zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, mnogi mediji izbjegavaju kritičko novinarstvo – piše u najnovijem izvještaju.
Posebno je istaknuto da je položaj žena u novinarstvu dodatno otežan te da društvo obilježeno ratnom prošlošću ostaje duboko podijeljeno između onih koji zagovaraju pomirenje i saradnju i onih koji potiču sukobe i podjele.
– Novinari su često mete verbalnih prijetnji, napada, pa i fizičkog nasilja. Većina njih ne osjeća se dovoljno zaštićeno i nema povjerenja u policiju i pravosuđe. Iako su pokrenute određene inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara, uključujući zakonske mjere i istrage tužilaštva, osjećaj nesigurnosti ostaje prisutan – zaključak je izvještaja RSF-a o stanju medijskih sloboda u BiH.
Prvi put u 25 godina postojanja Svjetskog indeksa slobode medija Reportera bez granica (RSF), više od polovine zemalja svijeta svrstano je u kategorije teško ili “vrlo ozbiljno stanje slobode medija”. Prosječna ocjena svih 180 zemalja i teritorija nikada nije bila niža, a pravni indikator bilježi najveći pad, što ukazuje na sve češću kriminalizaciju novinarstva.
U Americi je zabilježen značajan pad, Sjedinjene Države pale su za sedam mjesta, dok su Ekvador i Peru dodatno nazadovali. Norveška je desetu godinu zaredom na vrhu, dok je Eritreja treću godinu uzastopno na posljednjem mjestu.
Najveći napredak ostvarila je Sirija nakon pada režima Bashara al-Assada krajem 2024. godine, skočivši sa 177. na 141. mjesto.
RSF navodi da su ratovi i restrikcije pristupa informacijama glavni razlozi pogoršanja stanja u zemljama poput Iraka (162.), Sudana (161.) i Jemena (164.). Posebno je pogođena Palestina (156.), gdje je od oktobra 2023. izraelska vojska ubila više od 220 novinara, uključujući najmanje 70 dok su obavljali svoj posao.
Rusija (172.) i Iran (177.) ostaju među najgorima, dok Kina (178.), Sjeverna Koreja (179.) i Eritreja (180.) i dalje drže dno ljestvice.
Pad pravnog indikatora dodatno je povezan s porastom zloupotrebe SLAPP tužbi protiv novinara, zabilježenih u zemljama poput Bugarske (71.) i Gvatemale (128.).
Datum i vrijeme objave: 30.04.2026 – 11:44 sati
