Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine i Posebni odjel Tužilaštva FBiH suočavaju se s nizom organizacionih i sistemskih izazova, ali i bilježe značajne rezultate u radu, istaknuto je na današnjoj konferenciji Federalnog tužilaštva FBiH u Sarajevu. Glavni federalni tužilac Munib Halilović ocijenio je da je uspostavom Posebnog odjela Federalno tužilaštvo postalo znatno složenija institucija, jer sada istovremeno obavlja i nadzornu i operativnu funkciju u procesuiranju krivičnih djela.
Kako je naveo, Zakon koji je prije deset godina uspostavio Posebni odjel nije dovoljno precizno uredio niz ključnih pitanja, što je u praksi dovelo do pravnih praznina koje su se morale rješavati internim aktima.
– Sve ono što je nedorečeno u zakonu prepušteno je opštim propisima koji ne prepoznaju Posebni odjel, pa smo morali interno uređivati mnoge odnose i procedure – kazao je Halilović i dodao da su time uređeni odnosi između Opšteg i Posebnog odjela, rješavanje pritužbi i konsultativna uloga Opšteg odjela u radu na optužnicama.
Halilović je upozorio da je Posebni odjel suočen s izrazitom preopterećenošću, s obzirom na veliki priliv predmeta i ograničen broj tužilaca. Istakao je da trenutno u Posebnom odjelu radi sedam tužilaca, uz dodatna dva u procesu imenovanja, dok je u radu gotovo 1.156 predmeta, što predstavlja višestruko opterećenje.
– Imamo situaciju gotovo četiri godišnje norme po jednom tužiocu, što nije ni očekivano ni primjereno i zahtijeva sistemsko rješenje – naveo je Halilović.
Naveo je da se takvo stanje direktno odražava na efikasnost rada i da je neophodno hitno kadrovsko jačanje i reorganizacija kako bi se rasteretili tužioci i osigurala održivost rada Posebnog odjela.
Halilović je istakao da Opšti odjel i dalje ostvaruje visoku efikasnost s više od 98 posto riješenih predmeta, te potvrdio da je Federalno tužilaštvo uputilo inicijativu Federalnom ministarstvu pravde za izmjene zakona, kojima bi se, između ostalog, redefinisala nadležnost Posebnog odjela i rasteretio broj predmeta. Posebni zamjenik i rukovodilac Posebnog odjela Hrvoje Čabrajić podsjetio je da je odjel počeo s radom 30. aprila 2023. godine u otežanim uslovima, bez dovoljnog broja kadrova i osnovne tehničke opreme.
– Imali smo svega pet tužilaca, nedostatak pomoćnog osoblja, pa čak i osnovnih tehničkih sredstava. Danas smo dostigli nivo koji omogućava rad, ali to je i dalje minimalni nivo koji treba unapređivati – kazao je Čabrajić.
Istakao je da odjel nije imao period prilagođavanja, već je odmah preuzeo hitne i pritvorske predmete iz kantonalnih tužilaštava, što je, kako je naveo, bio „težak i zahtjevan proces“.
– Na prvi pogled preuzimanje predmeta izgleda jednostavno, ali u praksi je to bio izuzetno složen posao koji je zahtijevao preraspodjelu osoblja i dodatnu tehničku podršku – rekao je.
Čabrajić je naglasio da su svi preuzeti predmeti uneseni u sistem i dodijeljeni tužiocima, te da je u prvoj godini rada podignuto osam optužnica u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i krivičnih djela protiv pravosudnih nosilaca.
– Riječ je o ozbiljnim predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije i složenim istragama, a sve odluke su donesene isključivo na osnovu zakona i dokaza, bez vanjskih uticaja – naveo je.
Posebno je istakao dobru saradnju s Federalnom upravom policije, Državnom agencijom za istrage i zaštitu i MUP-om Kantona Sarajevo, naglasivši da je podrška policijskih agencija ključna za rad tužilaštva.
Ipak i Čabrajić je upozorio na ozbiljan problem preopterećenosti tužilaca velikim brojem predmeta.
– Nemoguće je da jedan tužilac radi na 150 predmeta istovremeno. To je sistemsko pitanje koje se mora rješavati na nivou cijelog tužilačkog sistema – rekao je Čabrajić.
Potvrdio je da je upućena inicijativa za izmjene člana 25. Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala, kojim bi se povećao imovinski cenzus i preciznije definisala nadležnost Posebnog odjela, što bi, prema procjenama, moglo smanjiti broj predmeta za oko 500.
Datum i vrijeme objave: 28.04.2026 – 16:07 sati
