Saslušanje pred Komisijom za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine otvorilo je jedno od ključnih pitanja – funkcioniše li pravosuđe kao nezavisan sistem ili kao hijerarhijska struktura u kojoj odluke zavise od pojedinaca. Prema tvrdnjama zamjenika glavnog državnog tužioca Džermina Pašića, dileme nema – sistem ne funkcioniše, a oni koji se ne uklapaju bivaju disciplinovani.
Optužbe o pritiscima u pravosuđu
Pravosuđe pod pritiskom – svjedočenje koje otvara ozbiljna pitanja. Pred držvnom Komisijom za borbu protiv korupcije – optužbe o discipliniranju umjesto pravde, premještaji bez jasnih procedura – sistemu kao samovolji pojedinca. Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca, tvrdi – ko se suprotstavi, biva sklonjen. Tu sudbinu doživio je on i još troje kolega zbog istraga visokog nivoa, posebno onih protiv protiv Milorada Dodika i drugih za napad na ustavni poredak.
“Niko izuzet glavnog tužijaca – nije zatraženo mišljenje koje je potrebno za moje premještanje iz jednog odjela u drugi. I dobio je glavni tužilac Milanko Kajganić. Ja znam i motive i iznosio sam ih, koji su vezani za to. To je odgovor na moje postupanje u skladu sa zakonom o krivičnom postupku u kojem sam, kao zamjeni glavnog tužilaca koji je vršio nadzor nad radom jednog odsjeka, utvrdio određena nezakonta postupanja. Svako neslaganje s bilo kakvim mišljenjem koje u kapacitetu izražava glavni tužlac poslječno ima disciplinovanje. To mi tako zovemo u Tužlaštvu. Imate jako puno mojih kolega koji ne smiju da kažu nešto. Ne smiju zato što im slijedi isti scenarij koji je uslijedio meni“, kazao je Pašić.
Mehanizmi upravljanja istragama
Ko upravlja istragama – zakon ili pozicija? Pašić nema dilemu pa ukazuje na kontuirani mehanizam upravljanja pravosuđem, gdje su premještaj, raspodjela predmeta i formiranje timova instrumenti kojim se direktno utiče na pravdu – ne kroz zakon, nego kroz uspostavljenu strukturu sistema zbog kojih istrage i predmeti visoke korupcije godinama ostaju u ladicama.
“Istog dana kada sam jepremješten, premješteno još dvoje mojih kolega. Niti jedan objektivni pokazatelj nije ukazao na potrebu njihovog premještanja iz jednog odsjeka u drugi, nasuprot onome što se željelo postići tim odlukama. A tim odlukama se željelo postići presigniranje predmeta. Poznato je u javnosti da je kolekcija Elvira Stanojlović, koja je premještena, radila na prijavi koju sam ja podnio protiv glavnog tužijaca i radila na predmetu ‘Vila na Dedinju’”, ističe Pašić.
Predmeti bez sudskog epiloga
U tom sistemu, koji su pratili svi glavni državni tužioci, moguće je da su čak 22 krivične prijave za kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje od 2014. godine ekspresno odbijene i da je od kriminala od dvije milijarde maraka u slučaju “Pandora” ostala samo presuda bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje Kemalu Čauševiću, dok je za 43 osobe donesena naredba o neprovođenju istrage. Pa i komisija tvrdi da se pravosuđe bavi unutrašnjim obračunima, umjesto borbom protiv korupcije.
“Nakon devet godina postupajući tužilac Čampara je donio odluku o obustavljanju istrage kojem je amnestirao sve koji su bilo obuhvaćeni jednom veoma obimnom optužnicom, to jest, naredbom Tužilaštva iz 2014. godine i to otvara brojna pitanja kako je moguće da nakon toliko vremena, nakon devet godina, čitav taj slučaj bude na jedan vrlo čudan način zatvoren”, naveo je predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Branislav Borenović (PDP).
Uloga VSTV-a pod znakom pitanja
Ključna tačka sistema kontrole – Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, prema Pašićevim riječima, nije reagovalo na prijave niti adekvatno radi svoj posao, što dodatno produbljuje problem jer nadzora nad onima koji upravljaju pravosuđem nema. Zato ima, kako Pašić tvrdi, zavjeta šutnje o onome unutar sistema, koji je nerijetko s druge strane zakona.
Datum i vrijeme objave: 27.04.2026 – 20:43 sati
