Ovo je saopštio lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na društvenoj mreži Fejsbuk.
Predlog izjašnjavanja o poništenju odluke o priznanju Kosova na području Zete podnet je danas tamošnjem lokalnom parlamentu.
Ovo je saopštio lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na društvenoj mreži Fejsbuk.
U dokumentu koji je objavio vidljivo je da je prijedlog potpisalo 18 od ukupno 32 odbornika.
Početkom maja 2023. godine, mjesec dana prije parlamentarnih izbora, odbornički klub bivšeg DF-a najavio je da će na sjednici Skupštine Zete biti usvojena “izjava o poništenju i ništavosti odluke” o priznanju Kosova na teritoriji te opštine. Deklaracija je objavljena četiri dana nakon što je Crna Gora podržala predlog da Kosovo uđe u Savet Evrope.
Poslanici Zetskog parlamenta trebali su prvi put raspravljati o prijedlogu deklaracije 11. juna 2023. godine, u izbornoj noći. Iako je sjednica trebala biti održana nakon zatvaranja biračkih mjesta, predlagači nisu došli jer su bili protiv održavanja sjednice u izbornoj noći. Kvorum nije bio obezbijeđen ni za sjednicu 30. juna sa istom tačkom dnevnog reda. Treća i četvrta sjednica, zakazane istom prilikom, nisu održane jer se inicijatori više nisu pojavili, a posljednji pokušaj bio je 1. avgusta te godine, ali se odbornici bivšeg DF-a više nisu pojavili na sjednici.
Vrh koalicije “Za budućnost Crne Gore” (bivši DF), koju čine DNP i Nova srpska demokratija Andrije Mandića, tada je pozvao da se “takve aktivnosti ne preduzimaju zbog doprinosa u pregovorima za formiranje Vlade”, ali je i sam Knežević poručio da neće odustati od poništenja odluke kosovske vlade o nepristrasnosti i nepristrasnosti Kosova. odbornici bivšeg DF-a nisu imali nikakve veze sa tadašnjim pregovorima o konstituisanju izvršne vlasti.
Crna Gora je 9. oktobra 2008. priznala Kosovo. Na čelu vlade je tada bio Milo Đukanović (Demokratska partija socijalista), dok je Milan Roćen, tadašnji ministar vanjskih poslova, odluku ocijenio “teškom, ali neophodnom”.
Odluka je bila okidač za višednevne proteste, od kojih je najmasovniji bio onaj 13. oktobra 2008. godine, koji je završio sukobima demonstranata i policije.
Aktuelni šef parlamenta, tada opozicioni Andrija Mandić, proveo je dvije sedmice u štrajku glađu protestujući zbog odluke o priznanju Kosova, koju je nazvao “izdajom nacionalnih interesa”.
