Inženjeri NASA-inog laboratorija za reaktivni pogon (JPL), koji upravljaju misijom, poslali su 17. travnja niz naredbi svemirskoj sondi Voyager 1 s ciljem gašenja instrumenta za detekciju niskoenergetskih nabijenih čestica (LECP). Ova odluka donesena je zbog kritično niskih razina električne energije na sondi koja se napaja iz malenog nuklearnog izvora, a smatra se nužnim korakom kako bi se osigurao nastavak rada prvog ljudskog istraživača međuzvjezdanog prostora. LECP je radio gotovo neprekidno od lansiranja 1977. godine, pružajući ključne podatke o ionima, elektronima i kozmičkim zrakama izvan heliosfere.
Budući da se Voyager 1 nalazi na udaljenosti većoj od 25 milijardi kilometara od Zemlje, signalima je potrebno oko 23 sata da stignu do letjelice, dok sam postupak gašenja traje nešto više od tri sata. Iako je glavna funkcija instrumenta zaustavljena, mali motor koji pokreće senzor ostat će uključen. On troši svega 0,5 W, a njegovo očuvanje ostavlja otvorenom mogućnost da se instrument u budućnosti ponovno pokrene ako se pronađu dodatni izvori energije.
Upravljanje energetskim resursima
Obje sonde Voyager koriste radioizotopne termoelektrične generatore koji toplinu raspada plutonija pretvaraju u električnu energiju, no pritom svake godine gube oko 4 W snage. Nakon gotovo pola stoljeća u svemiru, generatori su pali na vrlo nisku snagu i sada sonde “voze na parama”. Tijekom rutinskog manevra u veljači ove godine, razina energije na Voyageru 1 neočekivano je dodatno pala, što je alarmiralo inženjere. Da bi izbjegli automatsko aktiviranje zaštitnog sustava koji bi mogao nasumično isključiti vitalne komponente, tim je odlučio preventivno djelovati i isključiti LECP, koji je, prema dugoročnom planu, ionako bio sljedeći na redu za gašenje.
Isključivanjem ovog instrumenta Voyager 1 ostaje na, od početnih deset, tek dva aktivna znanstvena uređaja: onom za mjerenje plazmenih valova i onom za magnetska polja. Voditelj misije Kareem Badaruddin istaknuo je kako, unatoč tome što gašenje znanstvene opreme nikome nije po volji, to predstavlja jedini način da prastara sonda nastavi slati podatke iz područja svemira koje nijedan drugi ljudski instrument nije dosegao. Sličan postupak već je proveden na Voyageru 2 u ožujku 2025. godine.
Plan za budućnost – “Big Bang”
Stručnjaci vjeruju da će ovaj potez Voyageru 1 osigurati energiju dostatnu za otprilike godinu dana dodatnog rada. Taj će period inženjeri iskoristiti za finalizaciju ambicioznog plana uštede energije nazvanog “Big Bang”. Ovaj zahvat podrazumijeva istodobnu zamjenu niza uređaja koji brže troše energiju energetski učinkovitijim alternativama, kako bi se održala toplina letjelice i spriječilo smrzavanje vodova za gorivo.
Provedba strategije “Big Bang” prvo će se testirati na Voyageru 2 u svibnju i lipnju ove godine, s obzirom na to da ta sonda ima nešto više rezervne snage i bliža je Zemlji. Ako testiranja prođu uspješno, isti će se zahvat primijeniti na Voyageru 1 najranije u srpnju. Uspjeh te operacije mogao bi čak omogućiti i ponovno uključivanje ovog tjedna ugašenog LECP instrumenta, čime bi se dodatno produljio znanstveni doprinos ove povijesne misije – ali i potvrdila genijalnost inženjera koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća izradili ove “vječne” sonde, s brojnim redundantnim sustavima i dovoljno kvalitetne da mogu preživjeti pola stoljeća u surovim uvjetima dubokog svemira.
Datum i vrijeme objave: 19.04.2026 – 13:12 sati
