Američki poguranac za europskog lovca na izvanzemaljski život: NASA i ESA zajedno idu na Mars

Američka svemirska agencija NASA službeno je odobrila početak implementacije projekta Rosalind Franklin Support and Augmentation (ROSA). Tom je odlukom potvrđeno strateško partnerstvo s Europskom svemirskom agencijom (ESA) na misiji Rosalim Franklin, koja za cilj ima slanje prvog rovera dizajniranog za istraživanje tragova prošlog ili sadašnjeg života ispod površine Crvenog planeta.

Europski rover na Marsu 2030. godine

Prema trenutačnim planovima, lansiranje je predviđeno za kraj 2028. godine s lansirnog kompleksa 39A u NASA-inom svemirskom centru Kennedy na Floridi, a za lansiranje NASA je odabrala raketu Falcon Heavy tvrtke SpaceX.Rover bi, prema tom planu, do Marsa trebao stići 2030. godine.

U sklopu projekta ROSA, NASA će osigurati ključne komponente bez kojih misija ne bi bila izvediva. To uključuje uslugu lansiranja, potisnike za usporavanje na platformi za slijetanje rovera te radioizotopne grijače potrebne za održavanje temperature unutarnjih sustava rovera. Također, američka strana pridonosi specijaliziranom elektronikom i naprednim masenim spektrometrom za instrument Mars Organic Molecule Analyzer, koji će analizirati uzorke prikupljene na lokaciji Oxia Planum.

Suradnja između dviju agencija formalizirana je početkom 2024. godine potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju. Nakon toga, projekt ROSA uspješno je prošao sve faze preliminarnog dizajna i evaluacije, čime su ispunjeni uvjeti za ulazak u fazu pune implementacije, s pripremama za lansiranje.

Ova misija predstavlja tehnološki vrhunac potrage za organskim molekulama na Marsu. Korištenjem roverovog sustava za bušenje i naprednih laboratorijskih instrumenata, znanstvenici se nadaju otkriti temeljne gradivne blokove života.

Duga i teška povijest

Povijest ove misije proteže se gotovo četvrt stoljeća unazad, uz brojne geopolitičke i financijske izazove. Projekt je započeo kao isključivo europska inicijativa pod nazivom Aurora, da bi 2009. postao zajednički pothvat s SAD-om. Međutim, NASA se 2012. godine povukla iz sporazuma zbog proračunskih ograničenja uzrokovanih troškovima teleskopa James Webb, što je ESA-u prisililo da se za pomoć u lansiranju i slijetanju obrati Rusiji.

Partnerstvo s Rusijom prekinuto je u veljači 2022. godine nakon invazije na Ukrajinu, što je dovelo do nove kritične točke za misiju koja je već ranije bila odgađana zbog problema s padobranima i pandemije COVID-19. Ponovnim uključivanjem NASA-e u projekt, osigurana je stabilnost misije. ESA ostaje nositelj misije, odgovoran za rover, letjelicu i operacije na površini, dok NASA-in doprinos popunjava praznine nastale prekidom suradnje s prethodnim partnerima.