Vojna potrošnja snažno raste širom svijeta, udvostručena prodaja oružja

Rastuće geopolitičke tenzije i sve učestaliji sukobi podstakli su velika povećanja vojne potrošnje, pri čemu je oko polovine zemalja svijeta povećalo vojne budžete tokom prethodnih pet godina, a očekuju se i dodatna povećanja kako članice NATO-a budu dizale izdvajanja za naoružanje na pet posto BDP-a do 2035. godine, pokazao je novi izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Prodaja oružja najvećih svjetskih proizvođača naoružanja, od kojih se mnogi nalaze u SAD-u udvostručila se u realnim iznosima tokom dvije decenije, navodi MMF, Reuters. MMF je u dva poglavlja predstojećeg izvještaja o svjetskim ekonomskim izgledima analizirao troškove aktivnih sukoba, koji su sada na najvišem nivou od završetka Drugog svjetskog rata, kao i makroekonomske posljedice naglog rasta vojne potrošnje. Cjelokupan izvještaj biće objavljen narednog utorka.

Autori izvještaja MMF-a utvrdili su da je snažno povećanje izdvajanja za odbranu postalo učestalije, naročito u ekonomijama u razvoju i na tržištima u nastajanju, pri čemu takvi ciklusi uobičajeno traju oko dvije i po godine, a vojna potrošnja raste oko 2,7 posto BDP-a.

Oko dvije trećine tih vojnih povećanja finansirano je većim deficitima, što može podstaći ekonomsku aktivnost u srednjem roku, ali i povećati inflaciju i otvoriti izazove na srednji rok, navodi MMF. Zbog toga takva povećanja moraju biti tijesno usklađena sa monetarnom politikom.

Jačanje vojne potrošnje opterećuje budžete

U prosjeku, fiskalni deficit se pogoršao za oko 2,6 procentnih poena BDP-a, dok je javni dug porastao za oko sedam procentnih poena u roku od tri godine od početka takvog ciklusa rasta potrošnje.

Oko četvrtine tih povećanja finansirano je preraspodjelom budžetske potrošnje, što je često dovodilo do oštrog pada državne potrošnje na socijalne programe, rekla je ekonomistkinja MMF-a Andresa Lagerborg.

MMF navodi i da su koristi po proizvodnju bile manje kada je naoružanje nabavljano od stranih dobavljača. Fokusiranje na javne investicije u opremu i infrastrukturu proširilo bi veličinu tržišta, podržalo ekonomiju obima i ojačalo industrijske kapacitete, uz ograničavanje gubitka narudžbi prema inostranim dobavljačima.

Ekonomista MMF-a Hippolyte Balima, jedan od ključnih autora poglavlja, rekao je da podaci pokazuju i koliko je mir krhak, jer se oko 40 posto zemalja ponovo vraća u sukob u roku od pet godina.

Rani koraci ka stabilizaciji ekonomije, restrukturiranju duga, obezbjeđivanju međunarodne podrške i sprovođenju domaćih reformi ključni su za postavljanje temelja za snažan oporavak, rekao je Balima.

Više od 35 država imalo sukobe na svojoj teritoriji

U 2024, posljednjoj godini za koju su dostupni podaci, više od 35 država imalo je sukobe na svojoj teritoriji, dok je oko 45 posto svjetske populacije živjelo u zemljama pogođenim konfliktima.

„Pored razornog ljudskog faktora, ratovi nameću velike i dugotrajne ekonomske troškove i stvaraju teške makroekonomske kompromise, posebno za zemlje u kojima se borbe odvijaju“, naveo je MMF u blogu objavljenom istovremeno sa djelovima izvještaja.

Države koje učestvuju u vanjskim sukobima mogu izbjeći fizičko razaranje na sopstvenoj teritoriji i velika ekonomska oštećenja, ali će susjedne zemlje ili ključni trgovinski partneri osjetiti posljedice šoka.

„Gubici proizvodnje izazvani sukobima traju i nakon deset godina i obično premašuju one povezane sa finansijskim krizama ili teškim prirodnim katastrofama“, navodi MMF.

Generalna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva rekla je u ponedjeljak za Reuters da je Fond spreman da snizi prognozu globalnog rasta i poveća očekivanja inflacije zbog rata sa Iranom.

U utorak je predsjednik Svjetske banke Ajay Banga rekao da će rat dovesti do određenog usporavanja rasta i rasta inflacije, bez obzira na to koliko brzo bude okončan.

MMF navodi da su sukobi doprinijeli trajnoj depresijaciji deviznog kursa, gubitku rezervi i rastu inflacije, dok su rastuće spoljne neravnoteže dodatno pojačavale makroekonomski pritisak.