Povodom obilježavanja Dana grada Sarajeva, od 6. do 10. aprila u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine bit će realizovan projekt “Vremenska kapsula Sarajeva“, u organizaciji Udruženja “Sevdah Salon Balkan”, uz podršku Grada Sarajeva.
Centralni dio projekta čini vremenska kapsula – simbolički prostor u kojem će građani, imati priliku ostaviti i lične zapise kao svjedočanstvo jednog vremena.
Kapsula će biti otvorena za javnost tokom trajanja izložbe, od 6. do 10. aprila, nakon čega će biti zatvorena i pohranjena. Njeni sadržaji bit će otvoreni i čitani za deset godina, kao dokument jedne generacije i njenog pogleda na Sarajevo.
Direktorica Muzeja Književnosti i pozorište umjetnosti, koji će narednih 10 godina čuvati vremensku kapsulu, Šejla Šehabović kazala je da su Muzeji oduvijek čuvali baštinu za buduće generacije.
Ona je kazala i da će možda za 10 godina kako brzo ide digitalizacija biti čudno da se naiđe na papir.
Potpredsjednica Udruženja “Sevdah Salon Balkan” Dine Krilić kazala je da će biti interesantno vidjeti šta ovaj narod misli danas i šta će misliti za 10 godina.
Jasna Diklić, koja je ujedno i prva stavila svoje sjećanje u vremensku kapsulu, između ostalog, je kazala da je dosta sumnjičava da će doživjeti otvaranje kapsule, ali da je ideja odlična.
– Ideja da se arhiviraju neka sjećanja, neke rečenice koje su bile značajne za vezu između nas i grada. I mislim da je to dosta dobra jedna trilerska varijanta, da za 10 godina izvadimo te sve porukice, odnosno vi, i pročitate šta smo mi u našem vremenu mislili o vašem i našem gradu. Mislim da su dobre te inovacije koje nekako obogaćuju naš grad novim idejama, pa sve korak po korak, pa ćemo vidjeti na šta će to izaći, ali mislim da će put biti dosta dobar i to sazrijevanje te ljubavi između grada i osobnog osjećanja grada da je jako, jako dobar taj put – kazala je Diklić.
U prostoru Muzeja otvorena je danas i izložba koja je dijalog između savremenog i historijskog Sarajeva. Izložbu čine fotografije Esada Lukača.
Osim izložbe fotografija među eksponatima su i predmeti iz zbirki posvećenih istaknutim ličnostima i institucijama bosanskohercegovačke kulturne scene, uključujući lutku Karađoz iz opusa Rejhana Demirdžića, pozorišni dvogled Borisa Smoje, scenska fotografiju iz predstave „Hamlet“ Narodnog pozorišta Sarajevo, portret glumice Jolande Đačić…
Građani koji žele ostaviti svoje misli za buduće generacije mogu to učiniti u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti.
Datum i vrijeme objave: 06.04.2026 – 14:49 sati
