Nakon što je izmjenama federalnog zakona u zakon uveden i američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d. o. o., koja je registrirana u Sarajevu i u potpunom je vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC, što će uskoro biti razmatrano na Parlamentu Federacije BiH, jasno je i da će ključni akter u snabdijevanju gasom kroz Južnu interkonekciju biti bh. kompanija Energoinvest.
Jedan od najvažnijih projekata
„Mi ćemo raditi sa firmom Energoinvest koja je već provjerena firma. Ne želimo isključiti državne kompanije, želimo ih zadržati kao partnere, a ne posmatrati kao konkurenciju“, kazao je Amer Bekan, direktor kompanije AAFS d.o.o. i predstavnik američkih investitora u Bosni i Hercegovini.
U sjedištu Vlade Federacije BiH održano je predstavljanje aktuelnosti u vezi s projektom Južne interkonekcije, s fokusom na sigurnost snabdijevanja i diverzifikaciju izvora prirodnog gasa. Tom prilikom Energoinvest je prepoznat kao ključni faktor u realizaciji ovog projekta, jednog od najvažnijih energetskih projekata za Federaciju Bosne i Hercegovine, čime je dodatno potvrđena njegova strateška uloga u gasnom sektoru.
Mi ćemo raditi sa firmom Energoinvest koja je već provjerena firma. Ne želimo isključiti državne kompanije, želimo ih zadržati kao partnere, a ne posmatrati kao konkurenciju, Amer Bekan, direktor kompanije AAFS d.o.o
Kako su saopćili iz ove kompanije, Energoinvest će nastaviti obavljati funkciju uvoza prirodnog gasa u Federaciji BiH, čime se biti osigurana stabilnost i kontinuitet snabdijevanja.
Investicija veća od 1,5 milijardi KM
Da će Energoinvest i dalje zadržati ulogu uvoznika gasa, potvrdio je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić koji je naglasio kako su u proteklom periodu vođene intenzivne konsultacije sa partnerima, uključujući kompaniju AAFS, kao i razgovori između ove kompanije i Energoinvesta.
“Naš naredni korak je jasan, želimo ići dalje od uloge uvoznika. Energoinvest treba i može biti aktivan učesnik u implementaciji ovog projekta, na način koji odgovara njegovom iskustvu i kapacitetima, ali i značaju koji ovaj projekat ima za Bosnu i Hercegovinu i region. Govorimo o investiciji većoj od 1,5 milijardi KM, uz potencijal dodatnih indirektnih ulaganja iste vrijednosti. To su konkretne prilike za rast industrije, nova radna mjesta i snažniji investicioni ciklus. Energoinvest je spreman da tu vrijednost pretvori u mjerljive rezultate“, kaže u saopćenju direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić.
Opskrba danas
Bosna i Hercegovina je u 2022. godini potrošila 247 miliona kubnih metara plina, te prema nekim podacima plin čini manje od 3% opskrbe energijom u zemlji. Prema najavama projekat Južna plinska interkonekcija trebao bi ne samo osigurati sigurnu i diverzificiranu opskrbu plinom, već i proširiti upotrebu plina u BiH kako na domaćinstava tako i industrije. Plinovod je dužine 180 kilometara, od čega 160 kilometara prolazi kroz BiH. Ruta kojom će teći plin kreće od Dugopolja u Hrvatskoj, preko Zagvozda, Imotskog, Posušja, Tomislavgrada, Bugojna do Novog Travnika, s ogrankom do Mostara. U Novom Travniku se spaja na postojeći dio plinovoda. Kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijarde kubičnih metara (bcm) godišnje.
Za sada plin u BiH dolazi iz Rusije, a prolazi kroz Tursku, Bugarsku, Srbiju i ulazi u zemlju kod Zvornika.
