Ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom službenog posjeta Kirgistanu najavio je da Moskva istražuje mogućnost izgradnje prve nuklearne elektrane u toj državi. Projekt bi se temeljio na ruskoj tehnologiji malih modularnih reaktora (SMR), za koju je Putin istaknuo da ‘ispunjava najstrože sigurnosne i ekološke standarde’. “Trenutno se razmatra mogućnost izgradnje prve nuklearne elektrane koristeći naprednu rusku tehnologiju malih modularnih reaktora“, rekao je Putin na zajedničkoj konferenciji za medije s predsjednikom Kirgistana Sadyrom Japarovom.
Dvojica čelnika potpisala su niz sporazuma o strateškom partnerstvu, uključujući i izgradnju velike solarne elektrane u regiji Issyk-Kul. Rusija, koja je i dalje najveći trgovinski i investicijski partner Kirgistana, u tu zemlju je uložila gotovo dvije milijarde dolara. “Naši odnosi se razvijaju na temelju međusobnog poštovanja i uvažavanja interesa jedna druge”, naglasio je Putin, dok je Japarov istaknuo da Kirgistan vidi Rusiju kao ‘pouzdanog strateškog saveznika’.
Posjet se odvijao uoči summita Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) u Biškeku, gdje je Rusija dodatno učvrstila svoje vojno i gospodarsko prisustvo u regiji. Najava o nuklearnoj elektrani dolazi u trenutku kada Rusija intenzivno promovira svoje male modularne reaktore na globalnom tržištu. Rosatom već godinama sudjeluje u sanaciji starih rudnika uranija u Kirgistanu, što je bio preduvjet za dublju nuklearnu suradnju.
Pitanje odlagališta uranijevog naslijeđa u Kirgistanu je ključno. Zemlja ima nekoliko velikih, opasnih odlagališta jalovine, posebno u Mailuu-Suu i Min-Kushu, koja predstavljaju ozbiljan ekološki rizik. Kao odgovor, Rusija se, putem Rosatoma, formalno pridružila naporima za sanaciju pod pokroviteljstvom Međudržavnog ciljanog programa EurAzEC-a za sanaciju teritorija. Rosatom, putem svoje podružnice, Državne korporacije za nuklearnu energiju, bavi se složenim tehničkim procesima sanacije, koji obuhvaćaju stabilizaciju i enkapsulaciju odlagališta opasnog otpada kako bi se ublažili rizici od erozije i ispiranja radionuklida u hidrološke sustave.
U pozadini ovih energetskih dogovora odvijaju se i intenzivni pregovori o okončanju rata u Ukrajini, u kojima ključnu ulogu igra američka administracija Donalda Trumpa. Prema izvorima iz Washingtona, posebni izaslanik Steve Witkoff gotovo svakodnevno razgovara s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima. Procurjeli mirovni plan od 28 točaka, koji je prošlog tjedna izazvao burne reakcije, prema tvrdnjama Bijele kuće nije „ruski popis želja“, već zajednički prijedlog kojem su doprinijele sve strane. Ipak, dokument uključuje zahtjeve koje Kijev smatra neprihvatljivima – potpuno predaju Donbasa, drastično smanjenje ukrajinske vojske i trajnu zabranu ulaska Ukrajine u NATO. Najava nuklearnog projekta u Kirgistanu dodatno potvrđuje da Moskva, unatoč sankcijama i ratu, i dalje aktivno širi svoj gospodarski i energetski utjecaj u postsovjetskom prostoru, prenose mediji.
