Od doručka do kasnovečernjih zalogaja, sve što pojedete tokom dana može utjecati na zdravlje vašeg srca – bilo na bolje ili na gore. Dok neke namirnice potiču cirkulaciju, snižavaju holesterol i održavaju energiju, druge potajno unose višak soli, šećera ili nezdravih masti koje s vremenom tiho opterećuju vaš kardiovaskularni sistem.
Prema članku objavljenom u časopisu HELLO!, stručni uvid u najbolju i najgoru hranu za zdravlje srca dao je Sean Taylor, direktor nauke i zdravlja srca pri Svjetskoj kardiološkoj federaciji (World Heart Federation).
“Loša prehrana je vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti, a procjenjuje se da je drugi najvažniji uzrok smrti od ovih bolesti, odmah nakon povišenog krvnog pritiska. U 2023. godini, gotovo trećina smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima (31 posto) mogla se pripisati rizicima povezanim s prehranom. To je više od 5,9 miliona smrti na globalnom nivou,” objašnjava Taylor.
“Postoji nekoliko različitih aspekata koje treba uzeti u obzir kada razmišljate o prehrani i njenom utjecaju na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Važno je biti svjestan svih njih i zapamtiti da zdrava prehrana ne znači samo izbacivanje jedne vrste hrane ili grupe nutrijenata.”
Namirnice čiji unos treba ograničiti
Postoje namirnice čiji bi unos bilo posebno korisno kontrolirati jer mogu utjecati na krvni pritisak, doprinijeti visokom holesterolu i povećati rizik od srčanih bolesti, kako objašnjava Sean.
“Većina ljudi treba konzumirati manje zasićenih masti, soli i šećera. Ultraprerađena hrana (uključujući većinu slanih i slatkih pakiranih proizvoda, zaslađenih pića i gotovih jela) jedan je od glavnih izvora ovih sastojaka i trebala bi se jesti rjeđe i u manjim količinama,” kaže Sean.
“Osim što povećavaju rizik od srčanih bolesti, doprinose i drugim stanjima poput dijabetesa, raka crijeva i gojaznosti. Osim svijesti pojedinaca, i državne politike mogu pomoći ljudima da donose zdravije odluke – na primjer, tako što će zdravija hrana biti dostupnija i cjenovno prihvatljivija, uvođenjem jasnih i informativnih oznaka na hrani, regulisanjem marketinga hrane i povećanjem poreza na zaslađena pića.”
Zasićene masti
“Hrana bogata zasićenim mastima povećava rizik od visokog holesterola. On se može nakupljati i uzrokovati masne naslage na stijenkama vaših arterija. Smanjenje unosa hrane poput masnih komada crvenog mesa (npr. govedina, svinjetina, janjetina), prerađenog mesa (npr. kobasice, slanina), mliječnih proizvoda (npr. maslac, pavlaka, sir) i pekarskih proizvoda (npr. keksi, kolači) može pomoći u smanjenju rizika od visokog holesterola i srčanih bolesti.”
So
“Konzumiranje previše soli povećava rizik od visokog krvnog pritiska, vodećeg uzroka srčanih bolesti. So povećava opterećenje arterija, srca i drugih organa te podiže rizik od srčanog i moždanog udara, među ostalim stanjima. U idealnom slučaju, dnevni unos soli trebao bi biti oko pet grama, odnosno jedna kašičica,” kaže stručnjak za srce.
“Korištenje začinskog bilja, začina i limuna za začinjavanje hrane umjesto soli, te postepeno smanjivanje količine soli koju koristite može pomoći u smanjenju unosa. Također se preporučuju zamjene za so s niskim udjelom natrija koje sadrže kalij kao alternativa običnoj kuhinjskoj soli.”
Šećer
“Prekomjerna konzumacija šećera povećava rizik od debljanja i niza kardiovaskularnih rizičnih faktora i stanja. Pokušajte ograničiti unos slobodnih šećera (tj. šećera koji proizvođač, kuhar ili vi sami dodajete hrani i pićima) na pet do deset posto ukupnog unosa kalorija. Za većinu žena i muškaraca to bi bilo oko šest, odnosno devet kašičica šećera”, kaže stručnjak.
“Zapamtite, slobodni šećeri mogu se naći u velikim količinama u mnogo različitih namirnica: limenka gaziranog pića ili standardna čokoladica već bi dosegle te granice. Čuvanje slatkih zalogaja za posebne prilike može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Isto tako, ako dodajete šećer u čaj ili kafu, postepeno smanjivanje količine iz sedmice u sedmicu može pomoći da ga s vremenom potpuno izbacite”, ističe.
Ključ je u umjerenosti i zdravoj tjelesnoj težini
Osim što treba biti svjestan određenih namirnica, važno je održavati i zdravu tjelesnu težinu. “Gojaznost je odgovorna za deset posto smrti od kardiovaskularnih bolesti i u porastu je gotovo svugdje. Projekcije u izvještaju World Heart Report za 2025. sugerišu da će do 2050. godine dvoje od troje odraslih biti gojazno,” kaže Sean.
Ipak, ne morate potpuno izbaciti sve navedene namirnice kako biste održali zdravo tijelo, ali pazite da ih konzumirate umjereno. “To znači da se ne morate odreći sarme ili božićnih kolača kada dođu praznici, ali budite svjesni da ne pretjerujete, ostanite aktivni i uravnotežite prehranu s mnogo zdrave hrane,” dodaje stručnjak.
Hrana koja čuva srce
S druge strane, fokus na zdravu, cjelovitu prehranu može podržati zdravlje kardiovaskularnog sistema. “Povećanje unosa zdravih namirnica poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, orašastih plodova, sjemenki i masne ribe odličan je način da vaša prehrana postane ‘zdravija za srce’,” kaže Sean.
“Opće smjernice za odrasle uključuju konzumaciju najmanje pet porcija raznovrsnog voća i povrća dnevno, dvije porcije ribe sedmično (od kojih je jedna masna), te davanje prednosti hljebu, tjestenini i drugim ugljikohidratima koji su cjeloviti, bogati vlaknima i imaju manje dodane soli i šećera.”
“Važno je stvarati zdrave navike od najranije dobi. Za one koji se brinu o djeci, zapamtite da dobre prehrambene navike počinju rano u životu. Loša prehrana i gojaznost u djetinjstvu mogu povećati rizik od kardiovaskularnih i drugih bolesti u odrasloj dobi,” zaključuje stručnjak.
Datum i vrijeme objave: 24.11.2025 – 18:35 sati
