Kada su u pitanju zahtjevi za ustavnim promjenama, glavno je pitanje kada će biti provedene presude Evropskog suda za ljudska prava ili će i dalje jačati snage koje zagovaraju etničku podjelu zemlje? U organizaciji Italijanske ambasade u Bosni i Hercegovini promovisana je knjiga “Dileme oko ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini u kontekstu pristupa Evropskoj uniji”.
Naša država se obavezala usvajanjem i ispunjavanjem 14 evropskih prioriteta, među kojima je i poglavlje koje se tiče ljudskih prava i jednakosti. Ustav Bosne i Hercegovine nastao je kao sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i kao takav trebao je predstavljati trenutačni akt. Trideset godina poslije, potrebene su reforme za koje prije svega treba politička zrelost i konsenzus.
“Kada su u pitanju novi koraci i put koji Bosna i Hercegovina pravi, Italija to u potpunosti podržava, ali su potrebne određene reforme. Prve ponude su na stolu, za početak usvojiti dva reformska zakona iz oblasti pravosuđa kako bi se mogla održati međuvladina konferencija, što bi kasnije, svakako, stvorilo pretpostavke za reformskim promjenama”kazala je Sarah Eti Castellani, ambasadorica Italije u Bosni i Hercegovini.
Potrebno je razmišljati na koji način učiniti Ustav prihvatljivijim u kontekstu poboljšanja uslova života građana. Tzv. dejtonsku generaciju sada već čine odrasle osobe koje su dio procesa odlučivanja te im se kroz ovakve istraživačke radove nastoji približiti važnost poznavanja ustavnih normi – poruka je jedne od autorica knjige Tatjane Sekulić, profesorice političke sociologije na Univerzitetu Milano-Bicocca.
Oprečna su mišljenja o promjeni Ustava Bosne i Hercegovine, ali on se ne mora u potpunosti mijenjati, već se prilagoditi evropskim standardima i uslovima postavljenim pred Bosnu i Hercegovinu. Među njima jedna od bitnijih jeste implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Kako bi se impementirale sve presuda suda u Strazburu, koje su uslov za evropske integracije dovoljno je usvojiti određene reforme koje će sjediniti etnički identitet s jedne strane, i borbu protiv diskriminacije s druge strane”, kazao je bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Josep Marko.
Što bi značilo omogućavanje tzv. Ostalim narodima da biraju i budu birani na predsjendičkim izborima. Jedan korak ka tome već je napravljen u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine usvajanjem akcijskog plana kojim se predviđa formiranje radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrta izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Datum i vrijeme objave: 22.11.2025 – 22:11 sati
