“Bosna i Hercegovina između multipolarnosti i euroatlantskih integracija: realnosti i dileme vanjske politike“, naslov je prve od devet panel diskusija u okviru međunarodne konferencije „30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine“ koja se danas održava u organizaciji Univerziteta u Sarajevu, a povodom 30 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Učesnik panel diskusije Emir Hadžikadunić analizirao je ključne realnosti i izazove vođenja vanjske politike BiH u proteklih 30 godina uključujući sve izraženiji subverzivan angažman subnacionalnih aktera u međunarodnim odnosima. Osvrćući se na uticaj geopolitičkih promjena u međunarodnom okruženju, na aktere vanjske politike u BiH, kao i na ostvarivanje strateških vanjskopolitičkih ciljeva države, Hadžikadunić je naglasio da glavni vanjskopolitički ciljevi nisu statični.
– Važno je da BiH prati indikatore globalnih geopolitičkih promjena i da im prilagođava vanjskopolitičke ciljeve, tako da svako diplomatsko-konzularno predstavništvo djeluje u nacionalnom, sigurnosnom i svakom drugom interesu BiH – zaključio je Hadžikadunić.
Učesnica panel diskusije Nedžma Džananović-Miraščija je, govoreći o odnosima Ureda visokog predstavnika u BiH i potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma, analizirajući 67 izvještaja koji su predati Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija istakla kako je OHR kontinuirano redefinirao granice između legitimne regionalne saradnje i nelegitimnih vanjskih upliva u bh. politička pitanja.
– OHR se vremenom pozicionirao kao „čuvar“ BiH od regionalnih interesa, specifično Srbije i Hrvatske, te pokazao da BiH predstavlja laboratorij post-liberalnog međunarodnog autoriteta – istakla je Džananović.
Jasmin Ahić i Kenan Hodžić predstavili su svoj rad koji se bavi analizom 30 godina od Daytona na putu integracije Bosne i Hercegovine u NATO savez. Kako ističu, uprkos značajnom napretku prema usklađivanju s vojnim i političkim kriterijima NATO-a, ti napori ostaju nedovoljni i ističu da se proces ne smije zaustaviti.
– Bez političke drame uz puno više operativno taktičkog djelovanja važno je nastaviti proces priključivanja Bosne i Hercegovine NATO savezu – zaključuju Ahić i Hodžić.
Tokom diskusije Sead Turčalo je iznio zanimljivu tezu o perspektivi mikrorealizma u kojoj BiH treba postaviti ključno pitanje u globalnom političkom kontekstu a to je kako povećati vlastitu stratešku autonomiju i izbjeći da bude gubitnik u multipolarnosti svijeta.
– Kroz prizmu mikrorealizma, BiH mora jasno sagledati ograničenja ali i identificirati prostore gdje može ostvariti pomak za svoju sigurnost, odnosno svjesno prihvatiti da smo mali – ali ne zaključiti da smo bespomoćni – zaključio je Turčalo.
Mladi autori, kako je rekao Jasmin Hasić, jako malo pišu o Bosni i Hercegovini kao međunarodnom političkom subjektu i uglavnom su ta pisanja o reaktivnoj i njenoj pasivnoj ulozi u međunarodnom kontekstu i to je važno mijenjati u budućnosti.
U nastavku konferencije govorit će se o BiH između Ustava i funkcionalnosti: 30 godina institucionalne transformacije, izazovi i perspektive ustavne budućnosti BiH iz perspektive mladih istraživača, dok u poslijepodnevnim satima slijedi plenarni panel o regionalnim implikacijama Daytona: od mirovnog sporazuma do geopolitičkog nasljeđa u kojem učestvuju Goran Svilanović, (bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije), Miodrag Vlahović, (bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore), Mirza Hajrić (bivši dipomata Bosne i Hercegovine i savjetnik za vanjsku politiku) i Veton Surroi (novinar i aktivista, Kosovo).
Datum i vrijeme objave: 22.11.2025 – 13:26 sati
