Govor Nj.V. emira šeika Tamim Bin Hamad Al-Tanija
Opšta debata na 76. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
New York, 21. septembar 2021.
Iz cjelokupnog govora Nj.V. katarskog emira šeika Tamim bin Hamad Al Tanija izdvojili smo najbitnije
stvari, koje citiramo:
„Sastali smo se danas ovdje nakon teškog vremena koje je svijet doživio i još uvijek doživljava kao
posljedicu pandemije COVID-19, koja je za sobom ostavila milione žrtava i bezbroj humanitarnih,
društvenih i ekonomskih kriza.
Potvrđujemo svoju podršku postizanju prioriteta sadržanih u viziji predstavljenoj na ovoj sesiji,
naglašavajući neophodnost pravične distribucije vakcina, osiguravajući njihovu dostupnost zemljama na
južnoj hemisferi, te liječenje za sve, kao i neophodnost koordinacije napora u borbi protiv još jedne
pandemije, a to je pandemija lažnih vijesti, teorija zavjere i neviđenog skepticizma o učinkovitosti vakcina
koje su također zahvatile svijet tokom ove pandemije, što i dalje ometa potrebno širenje vakcina u
pozadini nastavka ove pandemije.
Ovdje ističem da je Država Katar zauzela uravnotežen i učinkovit pristup u rješavanju pandemije i njenih
utjecaja na zdravlje i ekonomiju na nacionalnom nivou. Iskustvo je pokazalo da uspjeh u ovoj konfrontaciji
ovisi kako o politikama i sposobnostima države, posebno u oblasti javnog zdravlja, tako i o osjećaju
odgovornosti građana i njihovom nivou svijesti.
Na temelju našeg partnerstva s međunarodnom zajednicom u suočavanju s globalnom krizom, Država
Katar nije posustala u pružanju podrške relevantnim međunarodnim institucijama i zemljama pogođenim
pandemijom. Nastavljamo pružati medicinske potrepštine i brinuti o drugim potrebama vezanim za
suzbijanje pandemije putem Globalnog saveza za vakcine i imunizaciju (Gavi) i pružajući podršku Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji i Humanitarnoj inicijativi za pružanje vakcina najugroženijim skupinama i zemlje
kojima je pomoć najpotrebnija.
Pitanje sukoba oduvijek okupira Ujedinjene nacije i na njih je postavilo mnogo tereta. Nažalost, regija
Bliskog istoka izvor je velikog dijela ovih tereta. Stoga Katar doprinos na polju mirnog rješavanja sukoba,
uključujući iznošenje koncepata kolektivne sigurnosti, smatra jednim od svojih prioriteta. U sukobima
nema sigurnosti, stabilnosti, razvoja ili pristojnog ljudskog života.
Uvijek smo željeli uspostaviti atmosferu mira, stabilnosti i saradnje u regiji. Kao primjer, na nivou Zaljeva,
u našem neposrednom okruženju, više smo puta naglašavali važnost Vijeća za suradnju za arapske zemlje
Zaljeva (GCC) i našu predanost rješavanju svih razlika kroz konstruktivan dijalog.
Deklaracija Al-Ula, koju su čelnici GCC-a izdali prošlog januara, došla je kao utjelovljenje načela rješavanja
razlika kroz dijalog zasnovan na zajedničkim interesima i poštovanju.
S druge strane, vidimo da ne postoji rješenje za nesuglasice i razlike u stavovima sa Iranom, osim kroz
racionalni dijalog zasnovan na uzajamnom poštovanju. To se odnosi i na pitanje povratka nuklearnom
sporazumu s Iranom. Mislim da niko nema alternativu ovom pristupu, čak ni oni koji se protive vraćanju
na sporazum.
Ove godine bili smo svjedoci izraelskog nasilja u okupiranom istočnom Jeruzalemu, te ponavljanja napada
na islamske i kršćanske svetinje, posebno džamiju Al-Aqsa tokom svetog mjeseca Ramazana, te
oduzimanja palestinskih domova u kontekstu judaizacije i politike naseljavanja. Nakon toga je uslijedila
opasna vojna eskalacija u Pojasu Gaze, koja je uzrokovala stotine žrtava među nenaoružanim civilima, te
uzrokovala pogoršanje ionako teške humanitarne situacije u Gazi.
Međunarodna zajednica snosi odgovornost za postizanje sveobuhvatnog i pravednog mirnog rješavanja
palestinske stvari uspostavljanjem palestinske države na granici iz 1967. sa istočnim Jeruzalemom kao
njenim glavnim gradom, uz državu Izrael, i okončanjem okupacije arapskih zemalja, te pravednom
rješavanje izbjegličkog pitanja. To je ono što se međunarodna zajednica dogovarala decenijama, ali nije
našla put ka implementaciji uprkos rizicima koje predstavlja ovo pitanje jer je ostalo neriješeno.
Kao rezultat ovog kontinuiranog odugovlačenja, povremeno se pojavljuju oni koji vjeruju da se palestinska
stvar može marginalizirati na međunarodnoj agendi ili može zaobići tako duboko ukorijenjeni nacionalni
cilj predlažući ideje poput poboljšanja ekonomskog položaja stanovništva pod okupacijom umjesto
ukidanje okupacije.
Nedavno je pitanje evakuacije stanovnika naselja Sheikh Jarrah i Silwan, napad na džamiju Al-Aqsa od
strane doseljenika i palestinski, arapski i međunarodni bijesni odgovor naroda ponovo potvrdio važnost
palestinskog problema, kao i da ne postoji način da se to zaobiđe.
Odluka Amerike da se povuče iz Afganistana nakon pregovora s talibanima predstavljala je izuzetno
kritičnu prekretnicu za ovu zemlju.
Kao što znate, Katar nije štedio napore u pružanju pomoći u evakuaciji hiljada pojedinaca i porodica
različitih nacionalnosti tokom proteklih sedmica. To je bila naša humanitarna dužnost. Ali najvažnija stvar
na koju želim da se osvrnem je da smo bili uvjereni da rat ne nudi rješenje i da će na kraju doći do dijaloga.
Na osnovu toga smo i postupili kada smo ugostili predstavnike talibana, kada su nas međunarodni partneri
zamolili da budemo pokrovitelji i otvorimo direktan dijalog između njih i talibana u Dohi. Ova pozicija se
pokazala tačnom.
Država Katar potvrđuje svoj čvrst stav o potrebi zaštite civila, poštivanju ljudskih prava, borbi protiv
terorizma i postizanju sveobuhvatnog političkog rješenja za osiguranje sigurnosti i stabilnosti u korist
bratskog afganistanskog naroda.
Ovdje naglašavamo važnost kontinuirane podrške međunarodne zajednice Afganistanu u ovoj kritičnoj
fazi i odvajanja humanitarne pomoći od političkih razlika. Naglašavamo i neophodnost nastavka dijaloga s
talibanima jer bojkot vodi samo do polarizacije i reakcija, dok bi dijalog mogao donijeti pozitivne rezultate.
Pitanje u Afganistanu nije pitanje pobjede ili poraza, već pitanje neuspjeha da se politički sistem nametne
izvana. Bez obzira na namjere, uložene napore i novac, ovo iskustvo u Afganistanu je propalo nakon
dvadeset godina.
Svijet je donio ispravne zaključke u tom pogledu. Ali potrebno je izbjeći da velike sile uđu u borbu protiv
ekstremizma kada napuste svoje dužnosti po pitanjima svjetskog mira, garantujući provedbu
međunarodnih konvencija i štiteći civile od ratnih zločina. Postoji razlika između nametanja starateljstva
drugim zemljama i izvršavanja dužnosti velikih sila za provedbu međunarodnih rezolucija i konvencija.
Također je nerazumno da, s jedne strane, velike sile nameću silom oružja drugim zemljama oblik političkog
sistema koji velike sile smatraju odgovarajućim, a da s druge strane odustanu podržavati zemlje koje su
usvojile isti sistem vlasti voljom njihovih naroda i bez vanjskog uplitanja.
Decenija je prošla od početka sirijske krize, koja se razvila mirnim ustankom, a zatim se pretvorila u
humanitarnu katastrofu zbog rata koji je režim pokrenuo protiv svog naroda i ekstremističkih oružanih
snaga koje su iskoristile situaciju. Nastavak krize predstavlja ogromnu opasnost, uključujući pogoršanje
prijetnje terorizma za samu Siriju te za mir i sigurnost u regiji i svijetu.
Sirijsko pitanje ne treba zanemariti, niti međunarodna zajednica treba okrenuti leđa patnjama sirijskog
naroda, kao što je nedavno bio slučaj tokom bombardovanja grada Daraa i drugih područja. Možda će doći
dan kada ćemo se s velikim žaljenjem sjetiti ovog zanemarivanja ljudske patnje izazvane nepravdom.
Međunarodna zajednica mora udvostručiti svoje napore da okonča ovu krizu mirnim rješenjem u skladu
sa Prvim ženevskim priopćenjem, provedbom Rezolucije 2254 Vijeća sigurnosti sa svim njezinim
elementima i očuvanjem nacionalnog jedinstva, teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti
Sirije.
Što se tiče libijskog pitanja, pozitivni pomaci kojima je Libija svjedočila u posljednjih godinu dana izazivaju
oprezni optimizam. Prekid vatre i sazivanje Libijskog foruma za politički dijalog, te izbor predstavnika
privremene izvršne vlasti i osvajanje povjerenja Predstavničkog doma privremene vlade Nacionalnog
jedinstva, sve su to pozitivni pomaci. Pozivamo sve libijske stranke da očuvaju ove dobitke i osiguraju
potpunu provedbu dogovorenog na političkim, ekonomskim i sigurnosnim kolosijecima, te uspješno
održavanje izbora i rad na postizanju sveobuhvatnog pomirenja.
S obzirom na krizu u Jemenu, gdje je rat doveo do tragične humanitarne situacije i rizika od podjela koje
bi, pak, mogle dovesti do izbijanja drugih sukoba, Država Katar potvrđuje svoju želju za jedinstvom i
teritorijalnim integritetom Jemena i svoj čvrsti stav da je jedini izlaz iz krize kroz pregovore između
jemenskih stranaka na osnovu ishoda nacionalnog dijaloga, zaljevske inicijative i relevantnih rezolucija
Vijeća sigurnosti, posebno rezolucije 2216.
Ovih dana obilježava se pedeseta godišnjica pridruživanja Katara članstvu Ujedinjenih nacija 21.
septembra 1971. Tokom proteklih pet decenija, odnos Katara i ove međunarodne organizacije
karakterizirala je bliska saradnja i uspostavljanje izvrsnih partnerstava na različitim poljima. Oslanjanje
Katara na međunarodne institucije i multilateralnu saradnju je strateško. U tom kontekstu, potvrđujemo
da nastavljamo sa doprinosom pružanju podrške entitetima Ujedinjenih nacija i ispunjavanjem naših
obaveza prema pitanjima koja je međunarodna zajednica identifikovala kao prioritete u ovoj fazi.
Zadovoljni smo što je Doha postala središte međunarodnih multilateralnih akcija u našem regionu, što je
prijeko potrebno za rad i napore agencija Ujedinjenih naroda i međunarodnih institucija, s obzirom da su
njihovi uredi u Dohi počeli s radom. U tom kontekstu, radujemo se što skorijem otvorenju Doma
Ujedinjenih nacija u Dohi.
Povodom govora o Ujedinjenim narodima i globalnim problemima sa kojima se čovječanstvo u cjelini
suočava, koji ističu potrebu za njegovom ulogom, ovdje govorim o učešću Države Katar u međunarodnim
naporima u borbi protiv terorizma i rješavanju njegovih uzroka putem podrške obrazovanju, rješavanje
problema siromaštva i nezaposlenosti među mladima i rješavanje sukoba koji također predstavljaju leglo
terorizma.
Mislim i na sve veću ovisnost svijeta o informatičkoj tehnologiji i modernoj komunikaciji u svim aspektima
života, od obrazovanja, do sigurnosti i ekonomije. No, s druge strane, svijet je osjetio posljedice
zloupotrebe kiber-prostora, uključujući probijanje privatnog domena pojedinaca i međunarodno piratstvo
i ozbiljnu prijetnju koju predstavlja za sigurnost i stabilnost međunarodne zajednice. Sa ovog stanovišta,
ponavljamo poziv Ujedinjenim narodima da vode proces objedinjavanja napora za sprječavanje
zloupotrebe naučnog napretka u kibernetičkoj sigurnosti i reguliraju ove vitalne aspekte u skladu s
pravilima međunarodnog prava.
Klimatske promjene i dalje su jedan od najkritičnijih izazova našeg vremena jer sa sobom nose
katastrofalne posljedice na sve aspekte života sadašnjih i budućih generacija, što zahtijeva nastavak
zajedničkih napora za suočavanje s tim posljedicama. Radujemo se predstojećoj UN-ovoj Konferenciji
COP26, koja će se održati u Glasgowu u Velikoj Britaniji, biti će to prekretnica u ostvarenju ambicija
međunarodne zajednice.
S tim u vezi, želim naznačiti da je Država Katar stavila klimatske promjene u prvi plan svojih prioriteta, te
nastavlja poduzimati potrebne mjere za razvoj tehnologija i čiste energije povezane s klimatskim
promjenama, a sve ćemo to predstaviti na toj konferenciji idućeg novembra.
U zaključku, naša zajednička odgovornost i zajednička sudbina čovječanstva zahtijevaju predanost
vrijednostima partnerstva u međunarodnim odnosima kako bi se postigli interesi naših naroda i dobrobit
čovječanstva.
Zahvaljujem vam i neka je mir, milost i blagoslov Božji na vama.“
