Na godišnjicu smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, emisija Plenum Federalne televizije bila je posvećena filmu “Alija – San o zemlji na razmeđu svjetova”, koji je u okviru emisije imao i svoju TV premijeru. Gosti emisije bili su autor i producent filma Nermin Hodžić i Nedžad Bublin.
Nermin Hodžić: Filmom smo željeli doprinijeti kulturi aktivnog pamćenja
Autor filma Nermin Hodžić govorio je o motivima za nastanak filma posvećenog liku i djelu Alije Izetbegovića, ističući da je ideja nastala povodom 100. godišnjice njegovog rođenja. Cilj je bio otići korak dalje od dosadašnjih filmskih i drugih prikaza te kroz svjedočenja njegovih saradnika predstaviti vrijednosti, principe i ljudski karakter prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Hodžić je kazao da se ideja razvijala tokom posljednjih godinu i po dana, u saradnji s prijateljima i kolegama iz produkcije Reakcija Nedžadom Bublinom i Nedžadom Rovčarinom. U realizaciji filma značajnu ulogu imao je i Ahmed Imamović, koji je, kako je naveo, uradio veliki dio posla.
„Prvobitno je to bila ideja da govorimo o Aliji Izetbegoviću kao vrhovnom komandantu Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao jedan tematski film. Međutim, vremenom, kako se ta ideja razvijala, kako smo je između sebe dijelili i upotpunjavali, kako smo birali krug sagovornika koji će nam kao živi svjedoci, najbliži saradnici i ljudi koji su izravno komunicirali u tom razdoblju s rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem ispričati svoja svjedočenja, tako smo produbljivali priču“, kazao je Hodžić.
Dodao je da je cilj bio dotaknuti temeljne vrijednosti i načela za koja se Izetbegović zalagao, ali i predstaviti čovjeka koji stoji iza njegovog političkog i historijskog djelovanja.
Govoreći o razlozima zbog kojih je film snimljen upravo sada, Hodžić je ukazao na potrebu očuvanja kulture sjećanja, posebno u vremenu kada se, kako je rekao, ponavljaju različiti propagandni diskursi usmjereni protiv lika i djela Alije Izetbegovića.
„Mi smo ovim htjeli doprinijeti kreiranju jednog narativa koji nije usmjeren ka izgradnji kulta ličnosti, ali koji sprečava kulturu zaborava i nas vraća kulturi sjećanja. Tu kulturu sjećanja trebali bismo pretvarati u kulturu aktivnog pamćenja, koja će proizvesti promišljanja i u našem vremenu kontekstualizirati temeljna načela i principe za koje se zalagao rahmetli predsjednik Izetbegović, kako bismo bolje razumjeli sadašnjost i promišljali i ostvarivali budućnost“, istakao je Hodžić.
Kao jednu od ključnih poruka filma izdvojio je potrebu očuvanja prava i slobode, dok je među vrijednostima koje je Izetbegović ostavio u amanet naveo život, slobodu i dostojanstvo čovjeka.
„Po meni su to život, sloboda i dostojanstvo čovjeka. To su neke poruke koje bismo mogli iščitati iz ovog filma i pretočiti u vlastiti način života“, rekao je Hodžić.
Osvrnuo se i na poređenja Alije Izetbegovića i Josipa Broza Tita, koja su se pojavila u razgovorima sa sagovornicima tokom rada na filmu. Objasnio je da takva paralela nije slučajna kada se posmatra historijski kontekst i okolnosti u kojima su djelovali.
„Profesor Mustafa Spahić je u filmu razradio tu paralelu na način da tvrdi kako su Josip Broz i Alija Izetbegović jedini politički lideri u 20. stoljeću koji su kroz četiri godine iscrpljujućeg rata uspjeli ustrojiti i formirati iz ničega jednu organiziranu, moćnu armiju, a kasnije i graditi politički sistem“, kazao je Hodžić.
Dodao je da su autori željeli podsjetiti i na antifašistički karakter Armije Republike Bosne i Hercegovine, uz napomenu da je važno historijske okolnosti posmatrati u kontekstu vremena u kojem su nastale.
Nedžad Bublin: Dokumentarni filmovi važni su za očuvanje kulture sjećanja
Producent filma Nedžad Bublin istakao je da je rad na dokumentarnom filmu o Aliji Izetbegoviću bio veliki izazov, posebno zbog obima njegovog života i djelovanja koje je trebalo predstaviti u ograničenom vremenu. Naglasio je da dokumentarni filmovi imaju važnu ulogu u očuvanju kulture sjećanja, edukaciji novih generacija i sprečavanju historijskih manipulacija.
Bublin je podsjetio na dosadašnji rad produkcije Reakcija na dokumentarnim filmovima koji obrađuju važne ličnosti i događaje iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu, među kojima su filmovi o herojima odbrambeno-oslobodilačkog rata, Sarajevskom ratnom tunelu i generalu Mehmedu Alagiću.
„Kad je Nermin došao s ovom idejom, dočekali smo je s oduševljenjem, ali smo odmah znali da će to biti veliki izazov. Teško je u 50 minuta ili sat vremena smjestiti sve ono što je Alija Izetbegović radio i način na koji je živio“, kazao je Bublin.
Prema njegovim riječima, dokumentarni film predstavlja trajni vizuelni i tonski zapis o ličnostima i događajima iz historije, ali je istovremeno i važan edukacijski alat. Ukazao je na to da se u obrazovnom sistemu, posebno kada je riječ o Kantonu Sarajevo, nedovoljno govori o periodu agresije, vrhovnom komandantu i predsjedniku Aliji Izetbegoviću.
„Dokumentarni filmovi nam pomažu da saznamo pravu istinu o ličnostima i događajima iz historije. Oni nam pomažu da spriječimo manipulacije, laži i određenu vrstu izjednačavanja, bez obzira na to o čemu ili o kome se radi. Po meni, posebno su važni kada je riječ o kulturi sjećanja“, istakao je Bublin.
Dodao je da narodi mogu nestajati ne samo u ratovima, zbog bolesti ili katastrofa, već i onda kada se potiskuje njihovo sjećanje. Zbog toga smatra da je važno stvarati dokumentarne sadržaje koji će sačuvati svjedočanstva o prošlosti.
Govoreći o iskustvu rada na filmu, Bublin je naveo da su autori vodili računa o izboru sagovornika, nastojeći da to budu ljudi koji su dobro poznavali Aliju Izetbegovića i neposredno svjedočili njegovom djelovanju. Dodao je da je i sam, uprkos tome što je o Izetbegoviću ranije čitao, tokom razgovora sa sagovornicima saznao neke stvari koje ranije nije znao.
„Prvi put sam čuo neke stvari i nisam imao pojma koliko je bio velik, šta je značio u tom svijetu koji je tada bio veoma težak, tokom agresije, kada smo bili gotovo otpisani i kada nam je prijetio nestanak. Kako se nosio s tim i kako se borio za slobodu, vjerovatno je doprinijelo tome da uspije u svojoj namjeri“, rekao je Bublin.
Kao jednu od ključnih vrijednosti koje je Izetbegović zastupao izdvojio je slobodu, uz hrabrost koja ga je, prema njegovim riječima, pratila kroz život. Podsjetio je na zatvorske godine, ali i na odluku da u jednopartijskom sistemu osnuje političku stranku, čime je ponovo rizikovao vlastitu slobodu.
„Nakon izlaska iz zatvora, u 65. godini formira stranku u sistemu koji je bio jednopartijski, dok je komunizam još bio na vlasti, a Jugoslavija i dalje postojala. Samim tim činom ponovo rizikuje slobodu. To je veliki čin hrabrosti. Šta je moglo zaplašiti osobu koja je već provela toliko vremena po tamnicama, a sve vrijeme se borila za narod, vjeru i univerzalne vrijednosti?“, kazao je Bublin.
Dodao je da je osnivanje stranke u tadašnjim okolnostima zahtijevalo izuzetnu hrabrost te da je Izetbegović svojim primjerom pokazao spremnost da rizikuje ličnu slobodu zbog ideala za koje se zalagao.
Bublin se osvrnuo i na Izetbegovićevo zalaganje za mir uoči rata, ističući da je, uprkos nastojanjima da se pronađe mirno rješenje za krizu u bivšoj Jugoslaviji, istovremeno postojala potreba da se ljudi pripreme za mogućnost rata.
Govoreći o odnosu prema slobodi i Bosni i Hercegovini, naglasio je da je Izetbegović zemlju vidio kao zajednicu različitih naroda i kultura. Prema Bublinovim riječima, nije prihvatao ideju njene podjele, uprkos pritiscima koji su postojali u tom vremenu.
„On je Bosnu vidio na takav način, drugačije nije želio. Svjetski moćnici su u tom vremenu pritiskali da se ona podijeli upravo na takav način, ali on to nikada nije dozvolio i nije htio prihvatiti“, rekao je Bublin, dodajući da je cijena odbrane slobode i Bosne i Hercegovine bila velika i plaćena ljudskim životima.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
