Gotovo 2 miliona muslimana sprema se da krene na godišnje hodočašće hadža u Meku, koje počinje 25. maja, nakon viđenja polumjeseca u Saudijskoj Arabiji.
Hadž je najveće godišnje okupljanje muslimana iz cijelog svijeta i za mnoge putovanje koje se dešava jednom u životu. To je ujedno i peti stub islama.
Preporučene priče
spisak od 4 stavkekraj liste
U ovom vizuelnom objašnjenju gledamo kako muslimani obavljaju hadž, uključujući ključne korake, rituale i pripreme.
Šta je hadž?
Hadž je godišnje hodočašće u Meku, Saudijska Arabija. To je peti i posljednji stub islama, zajedno sa izjavom vjere (šehad), pet dnevnih namaza, obaveznim dobročinstvom (zekat) i postom tokom mjeseca Ramazana.
Riječ dolazi od arapskog korijena “hjj”, što znači “namjera za putovanje” ili “polazak s konačnom svrhom”.
Obavezno je jednom u životu za sve punoljetne muslimane koji su fizički i finansijski sposobni da putuju.
Kada se obavlja hadž?
Hadž se obavlja između 8. i 12. (ili 13.) zul-hidžata, 12. i posljednjeg mjeseca islamskog kalendara.
Vrijeme pada otprilike 70 dana nakon završetka Ramazana, iako to može neznatno varirati u zavisnosti od lunarnog ciklusa.
2026. hadž će se održati od 25. do 27. maja, ali mnogi hodočasnici dolaze u Saudijsku Arabiju sedmicama prije kako bi se pripremili za putovanje.
Pošto islamski kalendar prati lunarni ciklus, sa mjesecima koji traju 29 ili 30 dana, hadž se svake godine pomiče 10 do 12 dana ranije u gregorijanskom kalendaru.
Zašto muslimani obavljaju hadž?
Muslimani vjeruju da je hadž direktna Božja zapovest, kao što je navedeno u Kuranu.
“Oproštajno hodočašće” proroka Muhameda 632. godine nove ere potvrdilo je korake u 10. godini islamskog kalendara, a u Kuranu se spominje skoro desetak puta.
Hadž počinje prije nego što hodočasnici uđu u Meku.
Putovanje je duhovno i vjeruje se da omogućava muslimanima da traže oprost, pročiste svoje duše i pokažu svoju pokornost Bogu.
Kako se obavlja hadž?
Muslimani obavljaju mnoge obrede i rituale tokom pet dana hadža, što se može objasniti u sljedećim koracima.
dan 1
Ihram: Ulazak na hadž
Prije ulaska u Meku, hodočasnici ulaze u sveto stanje poznato kao ihram. Nakon namjere da obave hadž, muškarci se presvlače u dvije bijele haljine, a žene u skromnu odjeću. Osnovna odjeća simbolizira jednakost, poniznost i jedinstvo pred Bogom, gdje nestaju razlike u nacionalnosti, bogatstvu i statusu.
2. Tavaf: Kruženje oko Kabe
Nakon ulaska u Meku, hodočasnici obilaze Kabu – kubičnu strukturu u Masjid al-Haram (Velika džamija) koja služi kao kibla, smjer s kojim se muslimani suočavaju tokom molitve – sedam puta u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ovaj zajednički ritam simbolizira jedinstvo u obožavanju Jednog Boga.
3. Sa’i: Hodanje između Safe i Marve
Hodočasnici tada mogu obaviti sa’i, ritual hodanja sedam puta između brda Safa i Marwa.
Ritual ponavlja potragu za vodom u pustinjskoj dolini Meke od strane žene proroka Abrahama (Ibrahima), Hagar (Hadžara), za njihovim sinom, Ismailom (Ismail), prije Dobro sam pojavio.
U islamskoj tradiciji, ovaj bunar opskrbljuje netaknutu vodu u sušnoj pustinji više od 4.000 godina i nastavlja hraniti hodočasnike do danas.
4. Mina: Grad šatora
Hodočasnici zatim nastavljaju u Minu, oko 8 km (5 milja) istočno od Kabe, gdje će provesti noć u molitvi i kontemplaciji.
Mina je poznata kao “grad šatora” zbog ogromnog prostranstva od 100.000 bijelih šatora koji primaju milione hodočasnika.
2. dan
5. Arefat: Centralni dan hadža
Drugog dana hadža, hodočasnici rano stižu u ravnice planine Arafat, oko 15 km (9 milja) od Mine. Poslijepodne provode u vukufu (stojeći) od podneva do zalaska sunca, moleći se i kajeći se.
Arefat je najvažniji obred hadža i simbolizira najavu Sudnjeg dana. Muslimani širom svijeta se ohrabruju da poste ovog dana i da se uključe u molitvu i razmišljanje.
6. Muzdelifa: Spavanje pod vedrim nebom
Nakon zalaska sunca, hodočasnici putuju u Muzdalifu, udaljenu 9 km (5,5 milja). Tamo obavljaju molitvu Maghrib i Isha prije nego što skupljaju kamenje za ritual sljedećeg dana.
dan 3
Na današnji dan muslimani iz cijelog svijeta obilježavaju prvi dan Kurban bajrama, odnosno klanjanje žrtve.
Od ranih jutarnjih sati, hodočasnici izvode niz rituala, počevši od povratka do Mine.
7. Kamenovanje stubova
Hodočasnici ulaze u Minu, gdje bacaju sedam kamenčića na najveći od tri kamena stupa. Ovaj ritual predstavlja kamenovanje đavola, što simbolizuje odbacivanje sotonskih iskušenja.
8. Kurban za vrijeme Kurban-bajrama
Hodočasnici ili agenti u njihovo ime prinose životinjsku žrtvu u znak sjećanja na Abrahamovu spremnost da žrtvuje svog sina u poslušnosti Bogu.
9. Šišanje ili brijanje kose
Muškarci briju ili podrezuju glavu, a žene šišaju mali dio kose. Ovo simbolizuje duhovnu obnovu.
10. Glavni tavaf
Hodočasnici se vraćaju u Meku da obave tavaf, kružeći oko Kabe, nakon čega slijedi sa’i, hodajući sedam puta između brda Safa i Marwa.
4. i 5. dan
Hodočasnici se vraćaju u Minu i svakodnevno vrše rami (kamenovanje) sva tri kamena stuba. Hodočasnici koji ostanu još jedan dan ponavljaju ritual kamenovanja na sva tri stuba još jednom.
Prije odlaska iz Meke, hodočasnici obavljaju završni tavaf oko Kabe, poznat kao tawaf al-wada ili “oproštajni tavaf”, označavajući duhovni oproštaj od svetog hrama.
Kako muslimani obilježavaju kraj hadža?
Muslimani obilježavaju kraj hadža Kurban-bajramom, koji se obilježava 10. zul-hidžata i u mnogim zemljama traje do tri dana.
Dan počinje posebnom molitvom ubrzo nakon izlaska sunca, dok se muslimani okupljaju u džamijama ili otvorenim prostorima, noseći svoju najbolju odjeću. Ostatak dana provodimo u dijeljenju obroka, razmjeni poklona i posjeti porodici i prijateljima. Uobičajeno se izmjenjuje pozdrav “Eid Mubarak”, što znači “Blagoslovljeni Bajram”.
Kurban-bajram također uključuje ritual žrtvovanja životinja, poznat kao Kurban. Muslimani koji su u mogućnosti žrtvuju ovcu, kozu, kravu ili kamilu, a meso se dijeli na tri dijela: jedan za porodicu, jedan za rodbinu i prijatelje i jedan za one kojima je potrebna.
