Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine počela je danas postavljanjem poslaničkih pitanja, a poslanici su, između ostalog, otvorili pitanja nacionalne zastupljenosti u državnim institucijama, funkcioniranja graničnih prijelaza s Hrvatskom, kao i infrastrukturnih projekata na granici dviju država.
Poslanik Šemsudin Mehmedović uputio je pitanje ministru pravde BiH Davoru Bunozi, navodeći da se prilikom imenovanja rukovodećih državnih službenika grubo krše zakonske odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda. Mehmedović je kazao da je, prema njegovoj analizi, u aktuelnom mandatu Vijeća ministara BiH zaposleno 58 rukovodećih državnih službenika na pozicijama direktora, sekretara i pomoćnika ministara, od čega 50 posto čine Srbi, 31 posto Hrvati, a samo 11 posto Bošnjaci.
Ocijenio je da se time Bošnjaci dovode u neravnopravan položaj, posebno ukazujući na imenovanja pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje, pomoćnika ministra finansija i direktorice Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
– Na svih osam pozicija imenovani su isključivo Srbi i Hrvati – naveo je Mehmedović, pitajući ministra pravde smatra li da se moraju poštovati zakonske odredbe o proporcionalnoj zastupljenosti i šta planira poduzeti kako bi se, kako je rekao, otklonio debalans Bošnjaka na rukovodećim pozicijama.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza odgovorio je da ne vidi direktnu povezanost svog ministarstva s pojedinim imenovanjima koja je Mehmedović naveo, ali da podržava poštivanje različitosti u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da je u Ministarstvu pravde BiH, tokom njegovog mandata, na pet rukovodećih pozicija imenovano dvoje Bošnjaka, dvoje Srba i jedan Hrvat.
– Trudimo se da kroz zakon o državnoj službi unaprijedimo sistem i osiguramo sve različitosti Bosne i Hercegovine – rekao je Bunoza.
Poslanik Albin Muslić postavio je pitanje predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto o, kako je kazao, problemima na graničnim prijelazima nakon primjene novog sistema ulaska i izlaska Evropske unije (EES), posebno na prijelazima Izačić, Maljevac i Ripač na području Unsko-sanskog kantona.
Muslić je upozorio da građani i turisti na granici čekaju satima, što, kako on smatra, negativno utječe na svakodnevni život i turistički sektor, navodeći da je, kako je rekao, brže doći od Beča do Izačića nego od Izačića do Bihaća. Pitao je koje su aktivnosti poduzete u saradnji s vlastima Republike Hrvatske kako bi se ublažile posljedice primjene novog sistema i olakšao prelazak granice.
Krišto je odgovorila da je Vijeće ministara BiH još u oktobru prošle godine razmatralo informaciju Ministarstva sigurnosti BiH o EES sistemu, naglašavajući da je riječ o pravilima koja su u isključivoj nadležnosti Evropske unije.
Dodala je da Bosna i Hercegovina nema mogućnost mijenjanja evropskih propisa, ali da su vlasti BiH u stalnoj komunikaciji s Vladom Hrvatske, uključujući premijera Andreja Plenkovića, kako bi se razgovaralo o problemima na granici i pitanjima koja pogađaju građane i prevoznike.
– Republika Hrvatska, kao članica Evropske unije, provodi sistem u skladu sa pravilima Evropske unije, pri čemu ne postoji prostor za pojedinačno djelovanje država članica mimo evropskih propisa – odgovorila je Krišto.
Poslaničko pitanje Milana Petkovića je bilo upućeno ministru komunikacija i prometa BiH Edinu Forti o realizaciji inicijative za izgradnju mosta preko Save između Srpca i Davora u Hrvatskoj, podsjećajući da je Vijeće ministara BiH početkom aprila podržalo njegovu inicijativu.
Petković je istaknuo da građani Srpca i Davora imaju dugogodišnje veze, ali da je zatvaranjem malograničnog prijelaza nakon ulaska Hrvatske u Šengen komunikacija znatno otežana.
– Da bi se iz Srpca došlo do Davora sada se mora putovati oko 180 kilometara preko Gradiške ili Broda – naveo je Petković, dodajući da je Srbac jedina općina na granici sa Savom bez mosta prema Hrvatskoj.
Ministar Forto nije prisustvovao sjednici, zbog čega odgovor nije dat usmeno, nego će Petkoviću biti dostavljen naknadno u pisanoj formi.
Pitanje o funkcioniranju graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske predsjedavajućoj Vijeća ministara postavio je i poslanik Šemsudin Dedić, podsjećajući da je od potpisivanja ugovora o graničnim prijelazima 2013. godine obim vanjskotrgovinske razmjene BiH gotovo udvostručen, dok su kapaciteti prijelaza ostali ograničeni.
Dedić je zatražio informacije o pregovorima s Hrvatskom o novom ugovoru o graničnim prijelazima, uključujući mogućnost povećanja broja BIP prijelaza, proširenja kapaciteta i povećanja broja službenika radi smanjenja gužvi i ekonomskih gubitaka.
Krišto je odgovorila da je Vijeće ministara BiH jučer zaprimilo izvještaj o pregovorima između BiH i Hrvatske o novom sporazumu o graničnim prijelazima, koji će biti razmatran na sjednici zakazanoj za 21. maj.
Navela je da će nakon usvajanja izvještaja uslijediti procedura u Predsjedništvu BiH i ratifikacija sporazuma.
Prema njenim riječima, novim sporazumom broj graničnih prijelaza sa BIP kontrolama bit će povećan sa dosadašnja dva na pet, a među njima su Gradiška, Kamensko, Izačić, Bijača i Svilaj.
– Cilj je da se promet robe koja podliježe inspekcijskom nadzoru odvija nesmetano na većem broju graničnih prijelaza – kazala je Krišto.
Datum i vrijeme objave: 19.05.2026 – 15:31 sati
