Adi Ferizović je prije godinu i po odlučio na PIK-u, nekadašnjem OLX-u, prodati svoju hokejašku palicu. Obično bi kod prodaje čekao i nekoliko mjeseci na kupca, ali ovaj put poruka je stigla odmah.
“Poruka je glasila: ‘Pozdrav, da li je proizvod i dalje dostupan?’ Ja sam odgovorio: ‘Jeste’, jer je objavljeno sat vremena prije toga. Nakon toga su mi poslali link gdje moram popuniti određene podatke, poput broja bankovnog računa i još dvije-tri informacije. Ne mogu se sada tačno sjetiti. Ali u tom momentu mi to uopšte nije bio nikakav red flag”, započinje svoju priču sagovornik Detektor Magazina.
Mislio je da je riječ o običnoj, brzoj prodaji na internetu, ali nekoliko trenutaka kasnije shvatio je da je svoje lične podatke unio na lažni link brze pošte koji ima za cilj prikupljanje podataka i krađu novca s bankovnih računa.
“Ja sam u momentu bio baš naivan, jer, k’o super, prodat ću taj proizvod jako brzo. I unio sam te podatke ne razmišljajući uopšte o mogućim posljedicama”, prisjeća se Ferizović.
Adi Ferizović. Foto: Detektor
Sumnja se ubrzo javila kad se sjetio iskustva poznanice koja mu je ranije ispričala da se tokom prodaje na OLX-u nikada ne unose nikakvi podaci, nego da se cijela prodaja odvija isključivo preko platforme.
“Nazvao sam mamu i provjerio. Ona je rekla: ‘Sine, jesi svjestan da vladaju online prevare i da stalno dobijamo notifikacije od banke i na SMS – ne unosite nikakve podatke.’ Ja sam u momentu bio: ‘Ne, šta sad uraditi?’”, dodao je Ferizović.
U njegovom slučaju najgori mogući scenarij izbjegao je brzom reakcijom – podizanjem novca s računa i blokiranjem kartice.
Ovakvi pokušaji nisu izolirani incidenti, već dio uhodane mreže internetskih prevara koje vješto koriste popularnost platformi, poput domaće kompanije OLX, odnosno PIK.ba, kako bi iznudili osjetljive podatke. Osobe koje stoje iza ovih pokušaja idu korak dalje pa se opseg pokušaja prevara širi imitiranjem nekih od institucija u BiH, na što upozoravaju i stručnjaci za digitalnu sigurnost uz napomenu da je ovakve poruke moguće prepoznati.
Svi su potencijalne žrtve
Semir Dedić, predsjednik Udruženja “e-Transformacija”. Foto: Detektor
Semir Dedić, predsjednik Udruženja “e-Transformacija”, pojašnjava da ovakve napade možemo prepoznati jer u pravilu traže hitnost, našu reakciju odmah i podatke koje ne bi trebali tražiti.
“Za svaku uplatu prema ljudima, prema svima nama je dovoljan broj računa. Sve ostalo preko podataka što neko traži vjerovatno upućuje na prevaru. U pravilu je to nešto što zahtijeva hitnu reakciju i uvijek je najbolje da pokušamo provjeriti”, kazao je Dedić.
Dedić ističe da su svi potencijalne žrtve jer se napadači oslanjaju na psihološke trigere, a ne samo na našu tehničku pismenost ili nepismenost.
“Oslanjaju se na čitav niz sitnih psiholoških trigera kojim će iskoristiti naš trenutak nepažnje, naše povjerenje u neku instituciju”, navodi on te naglašava da je najvažnija stvar u provjeri izvora odakle nam šta dolazi i ne ostavljati svoje podatke online jer napadač danas – uz pomoć vještačke inteligencije, koja omogućuje jeftinije prevare sa puno manje truda, resursa i uloženog vremena – može personalizirati te pokušaje prevare.
Ukoliko vam stigne navodna poruke od banke, kaže on, nazovite broj banke ne iz te poruke, već onaj sa web stranice zvanične i provjerite da li je zaista riječ o banci.
Odgovornost domaćih platformi za kupoprodaju
Aida Raonić, voditeljica marketing odjela PIK.ba, navodi da su oni jedna od brojnih platformi koje su zahvaćene ovom epidemijom prevara, da niko nije zaštićen, ali da svakodnevno rade na edukaciji korisnika o važnosti sigurnosti na internetu.
“Ono što je razlika između nas i drugih platformi jeste ta što smo mi domaća kompanija i što imamo mehanizme da djelujemo odmah”, pojašnjava Raonić.
Prema njenim riječima, PIK.ba kroz blog članke svakodnevno obavještava korisnike o načinima prevara koji se mijenjaju iz dana u dan, kako izgledom, tako i načinima koji su poprilično vjerodostojni.
“Mi kroz naše blog članke, kroz pomoć našim korisnicima, kroz naše socijalne mreže, u samim porukama, u sistemu poruka automatski prepoznamo kada je neko potencijalni prevarant i mi ga suspendujemo i istovremeno pošaljemo poruku našim korisnicima da je ta osoba suspendovana iz razloga što je pokušala izvršiti prevaru”, pojasnila je Raonić.
Ono što posebno ističe jeste da njihovi mehanizmi zaštite ostaju u okvirima njihove platforme te da oni ne mogu štititi komunikaciju na drugim platformama.
“Naša ‘odgovornost’ je sve ono što ostaje na našoj platformi. Sve do trenutka dok naš korisnik ne izađe i ne nastavi komunikaciju izvan okvira naše platforme. Šta to znači? Najčešće komunikacija je započinjana na PIK-u. Onda se nastavlja na nekim drugim platformama, poput Vibera, WhatsAppa ili SMS-a, gdje mi gubimo mogućnost da dalje pratimo šta se dešava”, naglasila je.
Aida Raonić, voditeljica marketing odjela PIK.ba. Foto: Detektor
Mamer Bajrami iz Federalne uprave policije (FUP) navodi da su primijetili blagi porast prevara na internetu prilikom kupoprodaje, ali da nemaju zvanične statističke podatke, jer svaki kanton i uprava policije ima svoju statistiku.
Prema njegovom mišljenju, sama činjenica da neko šalje link gdje se trebaju popuniti podaci kako bi se primio novac govori u prilog tome da je veoma vjerovatno da se radi o prevari. Dodaje da te osobe, prema njihovim podacima, nisu na teritoriji Bosne i Hercegovine.
“Mi u saradnji s partnerskim organizacijama radimo na tome da dokumentujemo ova krivična djela i da dođemo do počinioca. Što se tiče ovih slučajeva, dajemo sve od sebe”, pojasnio je Bajrami.
Prevaranti traže vašu hitnu reakciju i podatke s kartice
Andrea Kraljević. Foto: Detektor
Detektoru se javilo još građana koji su imali slično iskustvo. Među njima je i Andrea Kraljević, koja je preko platforme OLX prodavala industrijsku šivaću mašinu. Nakon par dana od objave stigao joj je upit da li bi slala brzom poštom, a kupac se ponudio platiti troškove dostave, na što je ona i pristala, te mu dala svoju adresu.
Kraljević je pojasnila da je ona kupcu dala e-mail adresu i broj telefona koji je tražio, nakon čega joj je stigla obavijest da potvrdi preuzimanje pošiljke.
“Meni je to sve stvarno izgledalo sasvim normalno. Ja sam otvorila taj mail, podaci nisu bili ništa specijalno. Prvo je bilo samo lični podaci i potvrda adrese. U sljedećem koraku je bilo da se unesu bankovni podaci. Ja iskreno nisam puno razmišljala o tome”, pojasnila je Kraljević.
Mislila je da je takav način prodaje zbog sigurnosti kupca, te je krenula unositi bankovne podatke, od imena i prezimena, broja i datuma važenja kartice i trocifrenog CVC broja.
Prema njenim riječima, plaćanje nije bilo uspješno jer je pisalo da je došlo do pogreške, te se nakon tri pokušaja javila kupcu i pitala da li postoji neka druga mogućnost plaćanja. Dodaje da je kupac tvrdio da za nove korisnike postoji pravilo ograničenja i da se mora imati 300 KM minimalno na računu da bi neko toj osobi uplatio novac.
“Meni je to već bio znak. Tu sam tek kliknula da je to definitivno neka prevara u pitanju, odmah sam reagovala i nazvala banku da blokiram karticu. Operateri iz banke su stvarno brzo reagovali i blokirali karticu, tako da nije bilo nikakvog oštećenja”, navodi Kraljević.
Silvije Fučec, šef Odsjeka za odnose s javnošću Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Foto: Detektor
Kako zaštititi lične podatke?
Silvije Fučec, šef Odsjeka za odnose s javnošću iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, navodi da se građani mogu zaštititi od krađa ličnih podataka online time što će se informisati da li je pouzdana stranica preko koje kupuju, te da pronađu iskustva drugih ljudi.
“Ako kupujemo online, preporuka je svakako da provjeravamo stanje na računu prije i poslije kupovine. Preporuka je da imamo posebnu karticu za kupovinu na kojoj ćemo imati tek toliko novca koliko je potrebno da se određena transakcija izvrši. I u tom slučaju, ta kartica sigurno ne može ostvarivati limit i tu neće moći ni oštetiti samog građanina”, pojasnio je Fučec.
Fučec navodi da nije preporučljivo vršiti kupovine niti pretplatu s tuđih uređaja, već isljučivo s vlastitog uređaja, koji treba biti zaštićen korisničkim loznikama. Dodaje da bi naši laptopi i tableti, ako kupujemo s njih, trebali biti zaštićeni antivirusnim programom.
“Savjet građanima je da nipošto ne drže skenirane osobne dokumente u mobitelima”, pojasnio je, dodavši da bi gubitkom mobitela, laptopa ili tableta neko mogao doći do svih njihovih dokumenata i podataka.
Detektor je kontaktirao i nekoliko komercijalnih banaka na području BiH kako bi podijelili svoje iskustvo u pokušajima krađe bankovnih podataka njihovih klijenata. Iz banaka poručuju da je u pozadini svake prevare zapravo ljudski faktor i psihologija socijalnog inženjeringa, gdje se vještom manipulacijom i lažnom hitnošću klijenti navode da sami otkriju osjetljive podatke.
“Ove prevare koriste povjerenje, očekivanje koristi ili osjećaj da treba brzo reagovati. Poruke koje požuruju primaoca, obećavaju neuobičajeno veliki popust ili traže kartične podatke radi navodne uplate novca razlog su za poseban oprez i dodatnu provjeru. U takvim situacijama savjetujemo kontaktiranje kompanije ili prodajnog mjesta putem nezavisno pronađenih službenih kontakata, umjesto putem linka iz sumnjive poruke”, navodi se u jednom od odgovora.
BiH je prije tri godine napravila prve korake ka uspostavljanju Tima za odgovor na cyber napade (CERT) na institucije i građane, ali je i dalje jedina zemlja Evrope koja ga nema zbog administrativnih prepreka i nepostojanja političkog konsenzusa. Time je oprez građana još neophodniji. Iako mnogi misle da su previše oprezni da bi postali žrtve internet prevare i da su one rezervisane za “neke druge”, naši sagovornici naglašavaju potrebu za opreznošću.
“Ja sam oduvijek bila ‘ti ljudi’, ja sam oduvijek govorila da se meni to ne može desiti jer sam oprezna, jer pazim. To je zaista minimalni trenutak nepažnje ili trenutak kada je čovjek malo odsutan, svakodnevni stres, neki umor, i desi se takva situacija”, poručila je Kraljević.
