Nogometni savez Bosne i Hercegovine je 25. augusta održao Skupštinu na kojoj je izmijenjen Statut, a nakon više od tri mjeseca je i objavio koje su promjene napravljene. A one su gigantskih razmjera i vraćaju nas u neka loša vremena.
Na stranici saveza tada je napisano “Delegati Skupštine jednoglasno su usvojili Izmjene i dopune Statuta NS/FS BiH”.
No, detaljnim pregledom novog Statuta da se zaključiti da smo se vratili u vrijeme prije suspenzije koju su nam nametule FIFA i UEFA!
Promjena člana 38.
Na Skupštini je 56 delegata usvojilo izmjenu člana 38. Statuta NS BiH. Dio tog člana koji je napisan u dogovoru sa FIFA-om i UEFA-om, što je bio uslov da se skine suspenzija NS BiH je glasio:
“Izvršni odbor donosi pravovaljane odluke ako za njih glasa više od dvije trećine prisutnih članova.
Na ponovo zakazanoj sjednici, pravovaljane odluke se donose ako je za njih glasala barem apsolutna većina (tj. 50%+1) prisutnih članova”.
No, u novom Statutu te rečenice izgledaju ovako:
“Izvršni odbor donosi pravovaljane odluke ako za njih glasa više od dvije trećine (2/3) prisutnih članova, od kojih jedan glas mora biti iz FSRS i 2 (dva) glasa iz NS FBiH (po jedan predstavnik iz Kantonalnog i jedan predstavnik iz Županijskog saveza).
Na ponovo zakazanoj sjednici, pravovaljane odluke se donose ako je za njih glasala apsolutna većina (tj.50%+1) prisutnih članova, sa najmanje 1 (jednim) glasom predstavnika iz FSRS i 2 (dva) glasa predstavnika iz NS FBiH (po /1/ jedan predstavnik iz Kantonalnog saveza i /1/ jedan predstavnik iz Županijskog saveza). U slučaju jednakog broja glasova smatra se da je glas Predsjednika odlučujući za donošenje pravovaljane odluke”.
Šta ovo tačno znači?
Vratimo se najprije na 2011. godinu kada su FIFA i UEFA suspendovale Nogometni savez Bosne i Hercegovine zbog toga što su tražili da se krovna kuća bh. nogometa treba konstituisati prema sportskim, a ne političkim kriterijima.
Tako smo dobili Statut prema kojem su se odluke donošene dvotrećinskom većinom nevezano za to ko glasa, tj. kojem nacionalnom korpusu pripada.
Ko čini Izvršni odbor NS BiH
U Izvršnom odboru nalazi se pet predstavnika iz FS RS, te deset predstavnika iz FBiH i do sada su bili ravnopravni u odlučivanju, odnosno njihova nacionalnost nije imala nikakvu ulogu.
No, sadašnjom promjenom Statuta dolazimo ponovo na period prije 2011. godine kada su zbog “vitalnih nacionalnih interesa” predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka de facto imali pravo veta.
Tako sada za usvajanje odluke mora glasati po jedan predstavnik iz RS-a, te po jedan predstavnik iz “Kantonalnog saveza” i jedan predstavnik iz “Županijskog saveza”.
U Federaciji Bosne i Hercegovine ima deset Kantonalnih/Županijskih saveza i, iako formalno-pravno nigdje ne stoje prefiksi, vrlo dobro se zna kojem narodu koji Kanton/Županija “pripada”.
Uostalom, za ovu priču je bitno samo iz kojeg naroda su predstavnici u Izvršnom odboru NS BiH.
U trenutnom sazivu koji je na odlasku “bošnjački dio” predstavljaju Muhamed Begagić (NS Zeničko-dobojskog kantona), Irfan Durić (NS Unsko-sanskog kantona), Nurdin Peštalić (NS Tuzlanskog kantona), Muhidin Raščić (FS Bosansko-podrinjskog kantona), Midhet Sarajčić (NS Srednjebosanskog kantona/županije) i Elvedin Begić (FS Kantona Sarajevo).
Hrvatski nacionalni korpus predstavljaju Ivan Beus (NS Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije), Mato Jozić (NS Posavske županije), Ivan Perić (Županijski NS Županije Hercegbosanske) i Dragan Soldo (Županijski NS Zapadnohercegovački).
Predstavnici iz RS-a dolaze iz Područnih fudbalskih saveza, a oni su Vico Zeljković, Milorad Sofrenić, Dragan Kulina, Zlatko Spasojević i Ranko Vučković, no oni su praktično novim Statutom ostali na istom kao i prije.
U dosadašnjem statutu za donošenje odluka je bilo potrebno više od 2/3 glasova, odnosno 11 “ruku”. S obzirom da je 10 predstavnika iz FBiH, jasno je da je za odluku morao glasati i jedan član iz RS-a.
I dok su do sada predstavnici Bošnjaka i Srba mogli izglasati odluku bez da ijedan predstavnik iz “hrvatskih” županija glasa jer zajedno imaju potrebnih 11 “ruku”, novim Statutom je data moć Hrvatima za obaranje svakog prijedloga koji im se ne sviđa.
Ima li “nogometni Željko Komšić pravo glasa?
Zanimljiva je i formulacija da za usvajanje odluke, što se tiče FBiH, treba po jedan glas iz “Kantonalnog saveza” i jedan iz “Županijskog saveza”.
Dakle, jasno je stavljeno do znanja da neki imaginarni Josip Josipović iz Fudbalskog saveza Kantona Sarajevo nije “pravi Hrvat”, takoreći on je “nogometni Željko Komšić” i njegov glas se ne ubraja u glasove “Županijskih saveza” jer je svima jasno koji su to savezi.
Takoreći, Nogometni savez BiH je dao Hrvatima “treći entitet”.
Da li se ovo uopće razlikuje od perioda prije 2011. godine? Izuzev formalno-pravne formulacije – nikako.
FIFA i UEFA su suspendovali NS BiH upravo zbog nacionalnog ključa, odnosno mogućnosti da jedan nacionalni korpus blokira važne odluke za napredak bh. nogometa.
Tada je na snazi bilo pravilo da je za odluku potrebno 12 od 15 glasova. Iako “na papiru” tako nije stajalo, čistom matematikom se dolazilo do toga da ukoliko barem po jedan predstavnik Srba, Hrvata i Bošnjaka ne glasa za odluku ona neće biti usvojena. Sada je NS BiH to i ozvaničio.
A šta će, i da li će išta reći FIFA i UEFA?
