Devet najvećih svjetskih naftnih kompanija na putu je da drugi kvartal zaredom ostvari ukupnu dobit veću od 95 milijardi dolara, zahvaljujući rastu cijena nafte i goriva potaknutom ratom na Bliskom istoku.
Prema analizi investicijske brokerske kuće AJ Bell, devet velikih naftnih proizvođača čijim se dionicama trguje na berzi u trećem bi tromjesečju, odnosno od jula do kraja septembra, trebalo ostvariti više od 95 milijardi dolara dobiti. U prethodnom tromjesečju iste su kompanije zajedno zaradile 96 milijardi dolara, piše The Guardian.
Riječ je o iznimno profitabilnom razdoblju za naftnu industriju, koje je započelo nakon američko-izraelskog rata protiv Irana. Sukob je izazvao velike poremećaje na globalnom energetskom tržištu, a cijena nafte u jednom je trenutku premašila 126 dolara po barelu.
Posebno su profitirale rafinerije, koje su iskoristile rast cijena goriva i smanjenu opskrbu nakon što su sukobi poremetili transport nafte kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za prijevoz energenata.
Aramco očekuje 30 milijardi dolara dobiti
Najveću dobit u trećem tromjesečju trebao bi ostvariti saudijski naftni div Saudi Aramco, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na oko 1,7 bilionaa dolara. Analitičari očekuju da će kompanija prijaviti neto dobit od približno 30 milijardi dolara, što predstavlja rast od sedam posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Takav rezultat očekuje se uprkos regionalnim sigurnosnim rizicima i napadima hutističkih snaga koje podržava Iran.
Među kompanijama koje su već objavile rezultate posebno se ističe britanski BP. Naftni div ostvario je u razdoblju od jula do septembra dobit od 8,46 milijardi dolara, što je njegov najbolji kvartalni rezultat od 2008. godine. Rast dobiti BP-a pokazuje koliko su naftne kompanije profitirale od viših rafinerijskih marži, odnosno razlike između cijene sirove nafte i vrijednosti goriva proizvedenih njenom preradom.
Rat i poremećaji u opskrbi povećali zaradu
Rat u Iranu izazvao je jedan od najvećih poremećaja u opskrbi naftom u povijesti globalnog tržišta. Problemi s transportom kroz Hormuški moreuz ograničili su dostupnost energenata, što je povećalo cijene i omogućilo naftnim kompanijama znatno veću zaradu.
Iako su više cijene goriva opteretile domaćinstva i ekonomije širom svijeta, najveći proizvođači nafte uspjeli su zadržati iznimno visoku profitabilnost.
U fokusu su i drugi veliki proizvođači, među kojima su Shell, Chevron, ExxonMobil, TotalEnergies, Equinor, Eni i ConocoPhillips, čiji poslovni rezultati pokazuju razmjere utjecaja geopolitičkih sukoba na energetsku industriju.
Visoka zarada naftnih kompanija izazvala je kritike organizacija za zaštitu okoliša, koje traže da industrija veći dio profita usmjeri u obnovljive izvore energije i sanaciju posljedica klimatskih promjena. Aktivisti upozoravaju da kompanije ostvaruju milijarde dolara dobiti dok građani plaćaju skuplju energiju, a emisije fosilnih goriva nastavljaju pridonositi globalnom zagrijavanju.
