Sigurno ste nekada u životu primetili, posebno ujutru, da vam je jezik beo, ili suv, ili peče, ili kao malina. Prvog dana obično niste obraćali pažnju na takvo stanje. Ali ako se problem ponavlja svaki dan, plašite se da ipak nešto nije u redu. Krenete u potragu – šta bi to moglo biti?
Prvo se konsultujete sa članovima porodice, zatim internetom, a na kraju idete kod lekara koji vam dijagnostikuje – gljivice, ili kandidu usne duplje. Međutim, vašim brigama tu nije kraj, jer ste na internetu dosta pročitali što u vama izaziva strah o mogućim uzrocima pojave gljivica u ustima. Na internetu sam pronašla razne informacije koje povezuju Candidu sa čitavim nizom bolesti, kao što su – alergija na hranu, hronični umor, promene na koži, anksioznost, depresija, nesanica, gastrični refluks, HIV infekcije, čak i rak… Kandida je česta i nakon uzimanja antibiotika.
Koliko ima istine u onome što nalazimo na internetu i imamo li razloga za brigu?
U većini slučajeva nema razloga za brigu. Candida je gljivica koja inače živi u ustima, u ravnoteži sa domaćinom, i ne stvara probleme, pomaže u probavi hrane sa drugim bakterijama usne duplje. Što se tiče već navedenih bolesti, nema dokaza o povezanosti bilo koje od navedenih bolesti i kandide.
Candida je mikroorganizam koji, kao i milioni drugih mikroorganizama, živi na i unutar ljudi.
Međutim, postoje neka stanja kada kandida postaje patogena i uzrokuje infekciju usta.
Shutterstock.com
Stanja u kojima je kandida patogena
Oralna kandidijaza, gljivična infekcija usne šupljine uzrokovana kandidom, može nastati kao posljedica nedostatka pljuvačke i suvih usta. Zatim se može pojaviti nakon primjene antibiotika. Može se javiti i kod onih koji nose proteze koje nisu stabilne i nisu adekvatno održavane. Oralna kandidijaza se može javiti i kod mnogih sistemskih bolesti kao što su anemija i dijabetes. Isto tako, oralna kandidijaza može biti prvi znak ozbiljnijih poremećaja imunološkog sistema, kao što je HIV, a može se javiti i kod pacijenata koji uzimaju imunosupresivne lijekove, kao što su kortikosteroidi, imunosupresivi i hemoterapeutici. Može se javiti i nakon zračenja.
Jednom riječju, u svim stanjima u kojima se mijenja flora usne šupljine i acidobazni status u ustima.
Nakon povećanja broja kandide, prvi simptomi se javljaju u ustima. Simptomi se obično lagano povećavaju iz dana u dan.
Simptomi oralne kandidijaze
Sluzokoža usne duplje je ružičaste boje, au slučaju kandidijaze postaje jarkocrvena, a vide se bele naslage koje se mogu ukloniti i sastrugati.
Simptomi gljivične infekcije su: peckanje, bol i neprijatan ukus u ustima, suvoća i ljepljivost u ustima.
Međutim, treba naglasiti da se takvi simptomi mogu vidjeti i kod drugih stanja, a ne samo kod oralne kandidijaze. Stoga je tako najbolje je da dijagnozu postavi lekar specijalista. Nije teško postaviti dijagnozu, ako je doktor već vidio kako to izgleda, a sigurno je to vidio tokom školovanja.
Kako dijagnosticirati oralnu kandidijazu?
Dijagnoza kandidijaze se postavlja kliničkim pregledom. Kandidijaza ima karakterističnu kliničku sliku koju specijalista otorinolaringolog lako prepoznaje. Dijagnoza se potvrđuje nalazom mikološkog brisa ždrijela, jezika i ponekad sputuma. Treba istaći da mikološki nalaz brisa može biti pozitivan i uz pravilan klinički nalaz usne šupljine. U ovom slučaju ne radi se o infekciji, već o kolonizaciji kandide, što je normalan nalaz. Drugim riječima, pozitivan rezultat brisa na kandidu, bez odgovarajuće kliničke slike, ništa ne znači. To nije razlog za brigu, a još manje za liječenje. Nakon što kliničkim pregledom i nalazom brisa postavimo dijagnozu, počinjemo liječenje.
Shutterstock.com
Kako se liječi oralna kandida?
Kandidijaza se liječi primjenom antifungalnih lijekova, takozvanih antimikotika. U većini slučajeva koriste se lokalni preparati (daktanol, nistatin), dok se u težim slučajevima mogu prepisati sistemski preparati (diflukan). Također, ako pacijenti nose proteze, potrebno je provjeriti njihovu stabilnost i po potrebi ih poduprijeti, uveče držati u otopini sode bikarbone. Vrlo je važno naučiti pacijenta kako održavati dobru higijenu proteze. Osim liječenja infekcije, potrebno je isključiti poremećaj koji je doveo do prelaska kolonizacije u infekciju, što uključuje mjerenje količine pljuvačke u ustima, krvne pretrage (krvna slika, šećer, željezo, vitamini B12 i folna kiselina), au opravdanim slučajevima i testiranje na HIV infekciju.
Na kraju, moramo znati šta možemo sami učiniti i koje su preporuke da spriječimo pojavu kandide u usnoj šupljini?
Predložene preporuke
Održavajte oralnu higijenu, uravnoteženu i zdravu ishranu, pijte dovoljno tečnosti i ne pušite, izbegavajte kasne obroke, posebno slatkiše. Redovno posjećujte stomatologa. Ako imate povišenu kiselost, redovno uzimajte terapiju. Jednom godišnje uradite kompletnu krvnu sliku sa biohemijom i nalazima gvožđa, šećera, folne kiseline i vitamina B12.
I na kraju, treba znati da čovjek ne bi mogao bez kandide, ali nije dobro kada je ima previše. Uostalom, kao i sve u životu.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
