Državni ministar pravde Davor Bunoza smatra upitnim da li je obustava rada advokata u skladu sa zakonom.
Navodi da svaki štrajk i obustava rada podrazumijeva najavu nakon koje se mora zaključiti poseban sporazum o poslovima koji se ne smiju prekidati, a što proizilazi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, prema kojoj obustava rada ne smije ugroziti javni red i sigurnost.
On kaže da nije jasno da li se Zakon o štrajku i Zakon o radu primjenjuju na advokatske komore jer one nisu poslodavac advokatima, te da su advokatske komore trebale drugačije napraviti prvih nekoliko koraka u procesu obustave rada.
Sud BiH ne može istupati sa stavom u vezi sa situacijom proisteklom iz odluka advokatskih komora.
“Nije na Sudu da na neformalan način iznosi stav o zakonitosti takvih odluka. Naglašavamo da se ovdje ne radi o faktičkom štrajku, nego o obustavi rada na osnovu odluka advokatskih komora, te da bi za pitanje zakonitosti takvih odluka bilo potrebno provesti za to predviđene postupke“, navode iz Državnog suda.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kažu da brinu o ažurnosti rada pravosudnih institucija, te da će se svaki poremećaj rada sasvim sigurno negativno odraziti po efikasnost postupanja.
“Opšti interes je da se obustava rada advokata ne odnosi na hitne predmete, gdje propuštanjem prekluzivnih rokova mogu nastupiti štetne posljedice za osumnjičenu ili optuženu osobu, ili šteta za javni red i sigurnost“, kažu iz VSTV-a te dodaju da su insistirali da se odredi minimum procesa rada advokata za vrijeme štrajka.
Iz ovog najvišeg pravosudnog tijela u BiH pojašnjavanju da advokati jesu postupali u hitnim predmetima, ali u istražnoj fazi postupka, dok je stav VSTV-a da se mora proširiti i na fazu glavnog pretresa.
“VSTV BiH podržava dijalog, saradnju i pregovaranje advokata s relevantnim ministarstvima, te težnju za ostvarivanjem svojih prava i poboljšanju svog statusa i položaja, ali samo u skladu sa zakonom i međunarodnim dokumentima, nikako na način kojim se može ugroziti rad pravosuđa i dovesti u pitanje javni red i sigurnost građana“, kažu iz VSTV-a.
Mrša smatra da su od samog početka odluke advokatskih komore bile potpuno zakonite, te da državno i entitetsko ministarstvo uporno pokušavaju na konkretne slučajeve primijeniti odredbe Zakona o štrajku, kojim se reguliše odnos poslodavca i radnika.
“Advokatska komora Republike Srpske i Advokatska komora Federacije nije poslodavac svojim članovima. Advokatura ima potpuno drugačiju ulogu u jednom društvenom sistemu, u pravosudnom sistemu i već u prvim odredbama Zakona o advokaturi Republike Srpske, i isto tako u Federaciji, vrlo se jasno definiše položaj advokature – da je to samostalna i nezavisna djelatnost“, pojašnjava Mrša.
Dodaje da advokati ne mogu funkcionisati bez advokatske komore kao asocijacije, ali nemaju odnos poslodavca i radnika da bi se nametao određeni model ponašanja u smislu poštovanja minimuma procesa rada, te da bi se govorilo o zakonitosti ili nezakonitosti odluke.
On podsjeća na odredbe Zakona o krivičnom postupku, prema kojima optuženom mora biti omogućeno da ima odbranu već prilikom prvog saslušanja.
“Uporno se taj teret omogućavanja, odnosno obezbjeđivanja građanima BiH da imaju branioce koje postavlja sud, prebacuje na advokatske komore. Nisu advokatske komore te koje obezbjeđuju branioce, država je ta koja obezbjeđuje“, kaže on te navodi da u budžetu BiH i u entitetskim budžetima moraju biti jasno predviđene stavke budžeta za finansiranje odbrana po službenoj dužnosti.
Izmjene tarifa predviđaju značajno povećanje naknada advokatima
