Koristeći svoju političku moć, pripadnici venecuelanske dijaspore, poput Arellana, nadaju se da će se razlikovati od svojih zemalja domaćina u Latinskoj Americi, gdje živi većina dijaspore.
Šefovi država u regionu vode pregovore sa Madurovom vladom.
Kolumbija i Brazil, saveznici Madurove vlade, preuzeli su vodstvo u pokušaju pronalaženja rješenja za izborni spor. Nisu priznali ni Madura ni Gonzaleza kao pobjednika izbora i umjesto toga pozvali su vladu da objavi papirnate glasačke listiće.
“Kakva god bila volja venecuelanskog naroda, Kolumbija će je poštovati”, rekao je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro za list Le Monde. “Ovo je delikatan trenutak i sve strane moraju biti spremne da ga riješe na miran način.”
U ulozi posrednika, čelnici dvije zemlje iznijeli su i vlastite prijedloge rezolucije koja se bavi zabrinutošću obje strane.
Na primjer, 15. augusta brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva predložio je održavanje novih izbora u Venecueli.
Istog dana, predsjednik Petro je iznio ideju o smjeni vlasti između Madurove vlade i opozicije.
Ali obje ideje brzo su odbacili članovi opozicije unutar i izvan Venecuele.
Dvije zemlje su reagovale i a zajednička izjava prošle sedmice kada je Vrhovni sud Venecuele presudio u korist Madurovih tvrdnji o pobjedi, bez pružanja dokaza koji bi to potkrijepili.
Kolumbija i Brazil ponovili su poziv Madurovoj vladi da objavi rezultate glasanja, ali i zatražili ukidanje međunarodnih sankcija protiv Venecuele, izvora pritiska na njenu krhku ekonomiju.
U međuvremenu, vlade Perua, Ekvadora, Kostarike, Argentine, Urugvaja i Paname priznale su Gonzalesa kao novoizabranog predsjednika Venecuele – stav za koji se dijaspora nada da će usvojiti više svjetskih lidera prije inauguracije u januaru.
U zakonodavnim tijelima u Meksiku, Brazilu, Kolumbiji, Argentini, Čileu i drugim zemljama Latinske Amerike, venecuelanski aktivisti – mnogi od njih su politički lideri u egzilu – također sjede sa svojim kolegama zakonodavcima u nadi da će oblikovati politiku.
“Ako smo demokrate, onda demokratija mora stajati iznad naših političkih saveza i ideoloških vizija”, rekao je William Clavija, 34-godišnji migrant i predsjednik Venecuela Globalhumanitarna organizacija sa sjedištem u Brazilu koja se zalagala za transparentnost izbora.
