Mirovne snage UN-a rade na smirivanju situacije i sprečavanju “pogrešne računice” nakon što su obje strane pojačale svoju retoriku i nagovijestile mogućnost sukoba punog razmjera, rekao je u petak.
“Jedan ishitreni potez – jedna pogrešna procjena – mogao bi izazvati katastrofu izvan granica i, iskreno, izvan mašte”, rekao je Guterres novinarima. “Budimo jasni: ljudi u regionu i ljudi u svijetu ne mogu sebi priuštiti da Liban postane još jedna Gaza.”
Mirovne snage UN-a UNIFIL, kao i nenaoružani tehnički posmatrači poznati kao UNTSO, dugo su bili stacionirani u južnom Libanu kako bi nadgledali neprijateljstva duž linije razgraničenja između Libana i Izraela, poznate kao Plava linija.
“Mirovne snage UN-a na terenu rade na deeskalaciji tenzija i pomažu u sprečavanju pogrešnih proračuna”, rekao je Guterres. “Svijet mora jasno i glasno reći: trenutna deeskalacija nije samo moguća – ona je neophodna. Ne postoji vojno rješenje.”
Hezbolah ispalio rakete i dronove na Izrael otkako je pokrenuo rat u Gazi prošlog oktobra, a Izraelci su odgovorili smrtonosnim zračnim napadima i teškom artiljerijskom vatrom. Stotine su ubijene, a desetine hiljada raseljeno duž granice.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar odbrane Yoav Gallant ranije su obećali “Pretvaranje Bejruta u Gazu”. Ove sedmice, lider Hezbolaha Hassan Nasrallah upozorio je na “bez ograničenja i pravila” ako Izrael pokrene veliki napad na Liban.
‘Izraelci će platiti visoku cijenu’
Analitičari kažu da ostaje nejasno da li obje strane pojačavaju svoje prijetnje kao sredstvo odvraćanja ili su zapravo na ivici sveopšteg rata. Što se tiče izraelskog rata u Gazi, jedan stručnjak je rekao da nije tačno porediti palestinske naoružane grupe sa libanonskim Hezbolahom.
„Hezbolah je obučeniji, organizovaniji sa još smrtonosnijim oružjem u poređenju sa brigadama Qasam, Hamasovim naoružanim krilom. I iz tog razloga, mislim da će Izraelci platiti ogromnu cijenu za nešto što mogu izbjeći”, rekao je za Al Jazeeru Hassan Barari, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Kataru.
Orna Mizrahi, bivši zvaničnik u Izraelskom vijeću za nacionalnu sigurnost, kaže da nijedna opcija nije dobra za zemlju.
„Ali, veliko je pitanje koliko Izrael može pretrpjeti pod ovim napadom? “Mislim da većina vlade zaista ne želi da ide u rat, ali moguće je da bismo do toga mogli doći”, rekla je ona.
U Libanu, Nasrallahovi komentari su ostavili mnoge zadivljene priprema za širi rat. No, neke diplomate i analitičari kažu da su njegove prijetnje pokušaj da se suprotstave eskalirajućoj retorici Izraela.
Izrael ne može dozvoliti terorističkoj organizaciji Hezbolah da nastavi s napadima na njenu teritoriju i građane, a mi ćemo uskoro donijeti potrebne odluke. Slobodni svijet mora bezuslovno stati uz Izrael u njegovom ratu protiv osovine zla koju predvodi Iran i ekstremistički islam. Naš…
— ישראל כ”ץ Israel Katz (@Israel_katz) 21. juna 2024
“Za mene je ovo sada dio strategije odvraćanja”, rekao je Hubert Faustmann, profesor istorije i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Nikoziji.
“Postoji velika opasnost da Izrael eskalira sukob sa Hezbolahom i rat u punom obimu, što mislim da Hezbolah ne želi”, dodao je Faustmann, rekavši da Hezbolah pokazuje šta bi “mogao učiniti” ako bi se to dogodilo.
Hezbolah je jasno stavio do znanja da ne traži širi sukob, iako se i dalje oslanja na moćnije oružje.
Dok Izrael ima najmoćniju vojsku na Bliskom istoku, Hezbolah ima hiljade boraca, od kojih mnogi imaju iskustvo u sirijskom građanskom ratu, i arsenal od desetina hiljada projektila sposobnih da pogode gradove širom Izraela.
Također ima veliku flotu dronova, od kojih je jedna izgleda izvršila produženi let iznad lučkog grada Haife ove sedmice, naglašavajući potencijalnu prijetnju ključnoj ekonomskoj infrastrukturi, uključujući elektroenergetske sisteme.
‘Teško za izraelsku protivvazdušnu odbranu’
Postoje strahovi da bi šira eskalacija mogla preplaviti Izrael Protivraketni odbrambeni sistem Iron Domekoji je do sada presreo većinu stotina projektila koje je ispalio Hezbolah.
“Moj osjećaj je da Hezbolah osjeća da ima neku polugu nad Izraelcima, jer bi eskalirajući rat — onoliko štete koliko bi mogao učiniti u Libanu i Siriji — stvorio teror u Izraelu”, rekao je Seth G Jones, analitičar Centra za Strateške i međunarodne studije u Washingtonu, DC.
„Izraelskoj protivvazdušnoj odbrani bilo bi teško da se nosi sa raširenim raketnim arsenalom koji dolazi sa severa. To bi bio veliki problem.”
Izrael je u prošlosti imao teška iskustva u Libanu. Nakon što su njegove snage izvršile invaziju 1982. godine, zaglavili su držeći tampon zonu skoro dvije decenije nakon rata koji je iznjedrio Hezbolah. Postojao je drugi 34-dnevni rat 2006. godine koji je ostavio obje strane krvave.
Ali politički pritisak na Netanyahua je rastao bez naznaka kada će se život vratiti u normalu više od osam mjeseci nakon početka sukoba.
Desetine izraelskih gradova su napuštene, a oko 60.000 ljudi evakuisano je u privremeni smeštaj, ostavljajući prazne ulice sa nekim zgradama oštećenim raketnom vatrom. Oko 90.000 je takođe pobjeglo iz južnog Libana.
Sarit Zehavi – bivši izraelski vojni obavještajni službenik koji vodi think tank specijalizovan za sjevernu granicu Izraela – rekao je nakon traume koju je Izrael pretrpio 7. oktobra da bi malo onih koji su pobjegli iz svojih domova bili spremni da se vrate dok je Hezbolah ostao ukorijenjen duž granice. .
“17 godina nismo učinili ništa protiv prijetnje, a sada će suočavanje s njom imati vrlo visoku cijenu”, rekao je Zehavi.
