Filipini podnose novu pravnu prijavu UN-u, potvrđujući svoja prava dok osporavaju kinesku tvrdnju.
Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, odbacujući konkurentske zahtjeve nekoliko zemalja jugoistočne Azije, uključujući Filipine, i presudu Haškog arbitražnog suda iz 2016. godine, koja je objavila da je njen stav nema pravnu osnovu.
Kineska vlada raspoređuje obalsku stražu zemlje i druge brodove da patroliraju vodama za koje tvrdi da su svoje, te je nekoliko grebena pretvorila u militarizirana umjetna ostrva. Posljednjih godina, kineski i filipinski brodovi imali su niz sukoba u spornim područjima, što je izazvalo strah od šireg sukoba.
Počevši od subote, kineska obalska straža može privoditi strance “osumnjičene za kršenje upravljanja ulaskom i izlaskom”, prema novim propisima objavljenim na internetu.
U “komplikovanim slučajevima”, kažu, pritvor je do 60 dana. Strani brodovi koji su ilegalno ušli u kineske teritorijalne vode i susjedne vode mogu biti zadržani.
Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr prošlog mjeseca nazvao je nova pravila “veoma zabrinjavajućom” eskalacijom. A u subotu je filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo da je podnijelo pravne zahtjeve Ujedinjenim narodima u New Yorku, potvrđujući vlastito “pomorsko pravo” prema pomorskim pravilima UN-a na prošireni epikontinentalni pojas u dijelovima Južnog kineskog mora, koji se zove Zapad Filipinsko more.
Filipini su optužili kinesku obalsku stražu za “varvarsko i nehumano ponašanje” prema filipinskim brodovima nakon što su brodovi obalske straže koristili vodeni top protiv filipinskih brodova nekoliko puta u spornim vodama. Bilo je i sudara u kojima su povrijeđeni filipinski vojnici.
Načelnik filipinske vojske general Romeo Brawner rekao je novinarima u subotu da vlasti u Manili “razgovaraju o nizu koraka koje treba poduzeti da zaštite naše ribare”.
Filipinskim ribarima je također rečeno da se “ne boje, samo da nastave sa svojim normalnim aktivnostima i pecaju tamo u našoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni”, ignorirajući nova pravila Pekinga, rekao je Brawner.
Grupa sedam velikih ekonomija (G7) također je u petak kritizirala, kako je nazvala, “opasne” upade Kine u vitalni vodni put, gdje Vijetnam, Malezija i Brunej također imaju preklapanja potraživanja u nekim dijelovima.
Godišnje kroz Južno kinesko more prođu trilioni dolara pomorske trgovine, a vjeruje se da ogromna neiskorištena nalazišta nafte i plina leže ispod njegovog morskog dna, iako se procjene uvelike razlikuju.
More je također važno kao izvor ribe za rastuću populaciju.
Kina je branila svoja nova pravila obalske straže. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova rekao je prošlog mjeseca da namjeravaju “bolje održati red na moru”, dok je kineski ministar odbrane ovog mjeseca upozorio da postoje “ograničenja” obuzdavanja Pekinga u Južnom kineskom moru.
Kina je takođe bila ljuta u prošlosti Sjedinjenih Država i drugih zapadnih ratnih brodova ploveći Južnim kineskim morem.
Američka mornarica i drugi poduzimaju takva putovanja kako bi potvrdili slobodu plovidbe u međunarodnim vodama, ali Peking ih smatra kršenjem svog suvereniteta.
Kineske i američke snage imale su niz bliskih susreta u Južnom kineskom moru.
