Kina je do kraja 2022. godine učestvovala sa 2,6 odsto ukupnih stranih investicija u Severnoj Makedoniji, što je 10 puta manje od, na primer, susedne Srbije.
S druge strane, vanjski dug Sjeverne Makedonije prema NR Kini do kraja 2022. godine iznosi 479 miliona dolara. To je čak 8,7 posto ukupnog vanjskog javnog duga i 3 posto makedonskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci nevladine organizacije Estima.
Dug je nastao zbog finansijskih kredita kineskih banaka za izgradnju dva infrastrukturna projekta – hidroelektrane Kozjak i autoputa Miladinovci – Štip i Kičevo – Ohrid, pokazuju podaci “Estime”.
Prema rečima predsednice ove organizacije Ane Krstinovske, iznos je podnošljiv, ali je ugovor između kineske banke i Javnog preduzeća za državne puteve u velikoj meri asimetričan.
“U ugovoru postoje klauzule o zajmu koje predviđaju da Kina može jednostrano i prijevremeno raskinuti ugovor, dozvoliti ili ne reprogramirati. Svi ovi kriteriji su proizvoljni, da djeluje u skladu sa svojim upravljanjem i pravilima, a nisu usklađeni sa međunarodnim pravilima. To znači da Kina može jednostrano i prijevremeno raskinuti ugovor, dozvoliti ili ne reprogramirati”, rekao je. Ako tražimo promjenu ili raskid ugovora o kreditu ili imamo spor, arbitraža za sporazum je u Pekingu, zakonodavni model je kineski“, kaže Krstinovska.
Bez ulaganja, samo krediti
Cjelokupno istraživanje sadržano je u publikaciji “Nadaj se najboljem, pripremi se za najgore: Da li je Sjeverna Makedonija osjetljiva na ekonomski pritisak Kine”, koja je pripremljena u saradnji sa Fondacijom “Konrad Adenauer” i Pravnim fakultetom “Justinijan Prvi”.
Analiza pokazuje da je kinesko prisustvo u Sjevernoj Makedoniji u smislu investicija marginalno. Kina se ne pojavljuje kao investitor, već daje kredite za finansiranje državnih projekata.
U nekim zemljama, kaže Krstinovska, postoji tendencija smanjenja investicija, primjer je Albanija, ali i zemlje članice NATO-a koje imaju kritičniji stav prema Kini.
Sjeverna Makedonija, kako navodi, “nema kaznu za negativan stav, niti nagradu za pozitivan odnos prema Kini, jer je slučaj u Srbiji“.
“U Srbiji se rukovodstvo zalaže za Kinu iz političkih razloga, sa situacijom oko Kosova. Kina Srbiju za tu političku podršku nagrađuje investicijama”, kaže Krstinovska.
Krstinovska, koja je jedan od autora analize, ističe da prisustvo Kine u zemljama u razvoju zapadnog Balkana, uključujući i Sjevernu Makedoniju, ima nekoliko elemenata.
Pomažući privredno prisustvo u investicijama i infrastrukturi, zadovoljavajući na taj način svoje potrebe i interese. Na taj način stiče zemlje saveznice, koje zauzvrat mogu podržati Kinu u međunarodnim odnosima. Osim toga, Kina također “izvozi” ideološke poglede u svijet, a s druge strane kontroliše kritiku te zemlje.
“Kina nema potrebe da mobiliše značajne resurse kako bi osigurala trajno prisustvo ili povećan uticaj u Sjevernoj Makedoniji. Može sebi priuštiti čekanje, a tu vidimo oportunistički stav, predviđajući potencijalnu promjenu politike u nekom budućem izbornom ciklusu i povoljniji okruženje za svoje djelovanje, već je uspjelo proširiti svoje prisustvo i utjecaj u široj javnosti, što se vidi iz porasta pozitivnih stavova prema Kini u nedavnim anketama”, navodi se u publikaciji.
Održivi odnosi, a ne po cijenu EU i NATO-a
Kina predstavlja “ružičastu” sliku o tome kako djeluje u Sjevernoj Makedoniji. Mediji izvještavaju o ekonomskim inicijativama Kine kao glavnog partnera zemalja u razvoju, zalažući se za zajedničku budućnost čovječanstva i promovirajući multipolarni svijet.
Prema rečima Aleksandra Spasova, profesora Pravnog fakulteta i donedavnog spoljnog saradnika predsednika, kinesko pitanje je potcenjeno u spoljnoj politici i javnoj debati. Njegov stav je da je za Sjevernu Makedoniju najbolje da se pozicionira kao dio već definiranih vanjskih političkih strategija i da ne bi trebao biti dio dnevne politike i stranačkih borbi.
To ne znači da Sjeverna Makedonija, kao mala država, ne treba razmišljati globalno.
“Moramo se prilagoditi kako bismo mogli izvući maksimalnu korist od Kine i istovremeno izbjeći štetne utjecaje. Nema ekonomskog odnosa bez vanjske politike, oni su povezani. Naša vanjska politika i odnos sa zemljama izvan zapadne zajednice treba da počne. od našeg članstva u NATO-u i treba paziti da se ne pridružimo nesvrstanom tipu mišljenja da je kineska vanjska politika definirana ideološki, kao suverena odluka Kine, to treba uzeti u obzir u izgradnji odnosa s Kinom, smatra on.
Za Vaska Naumovskog, profesora Pravnog fakulteta i bivšeg potpredsjednika Vlade za evropska pitanja i bivšeg ambasadora u SAD-u, region bi trebao održati ekonomske odnose sa Kinom, ali se zaštititi od mogućih negativnih uticaja. On smatra da je glavni fokus Sjeverne Makedonije i njenih zapadnih partnera u Evropskoj uniji (EU) da li se zemlja suočava s malom prijetnjom od centara moći zbog dugog puta do pridruživanja Uniji.
“Evropska perspektiva balkanskih zemalja izmiče i biće potrebne alternative članstvu u EU. U nedostatku evropske perspektive treba se okrenuti procesima prema nama, a to su metode koje možemo postići ulaskom u EU. , a ne treba zaboraviti ni procese širenja uticaja na druge oblasti, obrazovanje, zdravstvo, društvene mreže.
Ističe da država treba da bude spremna da spreči da svi ti uticaji i rizici ugroze strateške pravce.
“Možda će biti potreban širi regionalni pristup i djelovanje nekih zemalja, jer sam utjecaj nije uvijek direktan, već indirektan preko drugih zemalja”, napominje Naumovski.
Kineski uticaj na izborni proces
Uoči posljednjih izbora u Sjevernoj Makedoniji, šef Državne obavještajne agencije Erold Musliu rekao je za RSE da u Sjevernoj Makedoniji postoji kineska propaganda dezinformacija, koja ima oblik kampanje i proizvodi euroskepticizam, a na s druge strane, nudi građanima alternativu kroz članstvo zemlje u BRICS-u i Evroaziji.
Međutim, Musliu nije otkrio koje “aktere” – političke ili medijske – svrstava u ovu grupu.
Musliu je rekao da je obavještajna agencija prepoznala hibridnu strategiju i selektivnu upotrebu narativa koji izazivaju emocionalne reakcije, iskorištavajući osjetljiva pitanja u regionu koja dobijaju poseban intenzitet tokom izbornih ciklusa.
