U Srbiji od četvrtka u ponoć traje izborna šutnja uoči prijevremenih parlamentarnih izbora, koji će biti održani 25. oktobra. U utrci učestvuje 18 izbornih lista, a najveći izazov kandidatima vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), predvođenim donedavnim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predstavlja studentska lista „Studenti pobjeđuju“.
Vučić i SNS, s različitim koalicijskim partnerima, na vlasti su od 2012. godine, ali ih je ozbiljno uzdrmao val antivladinih protesta koje su predvodili studenti nakon pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine. Demonstranti optužuju vlast za korupciju, stranački klijentelizam i urušavanje demokratskih institucija u zemlji.
Studentski pokret okupio podršku širom Srbije
Studentski pokret organizirao je brojne akcije koje su privukle pažnju javnosti širom Srbije, od blokada više od 60 fakulteta i štafetnog maratona do sjedišta Evropske unije do biciklističke vožnje u Strasbourg, hiljada pređenih kilometara pješice i masovnih skupova.
Studenti su zatražili prijevremene parlamentarne izbore, a potom ponudili i trenutno najjaču opozicionu grupaciju – listu „Studenti pobjeđuju“, sastavljenu od predstavnika akademske zajednice, naučnika, univerzitetskih profesora, ljekara i brojnih javnih ličnosti.
Dok obje strane očekuju pobjedu, vlast studente, njihove pristalice i opozicione stranke koje ih podržavaju naziva „blokaderima“, „stranim plaćenicima“, „teroristima“ i eksponentima stranih službi. Studentski pokret optužuje i za pokušaj izazivanja „obojene revolucije“, aludirajući na Narandžastu revoluciju u Ukrajini 2004. i 2005. godine, koja je dovela do svrgavanja proruskog režima.
Provladini mediji pokušavaju diskreditirati studentsku listu
Studentska lista „Studenti pobjeđuju“ smatra se najozbiljnijim učesnikom predstojećih izbora koji bi mogao ugroziti dosadašnju dominaciju vladajuće SNS-a.
Još prije početka kampanje, provladini mediji i komercijalne televizije koje otvoreno podržavaju Aleksandra Vučića i SNS pokušavali su diskreditirati, oklevetati i omalovažiti kandidate te liste, slijedeći Vučićeve svakodnevne optužbe i slične narative pojedinih najviših državnih zvaničnika.
S druge strane, Vučić je 27. septembra podnio ostavku na funkciju predsjednika Srbije, skraćujući drugi predsjednički mandat, nakon kojeg se više ne bi mogao ponovo kandidirati za tu funkciju. Time je otvorio mogućnost političkog povratka na premijersku poziciju.
Najavio je da želi voditi izbornu kampanju „kao običan građanin“, uzdajući se u uvjerljivu pobjedu naprednjaka koja bi mu, nakon dva predsjednička mandata, omogućila i drugi mandat na čelu vlade.
Ankete pokazuju neizvjesnu utrku
Predizborna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi Vučiću u ostvarenju tog cilja najveću prepreku mogla predstavljati studentska lista.
Posljednja anketa, čiji su rezultati objavljeni nekoliko sati prije početka izborne šutnje, daje SNS-u i listi Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija prednost od 47,4 posto glasova, naspram 40 posto koliko se pripisuje studentskoj listi.
Prema istom istraživanju, izborni prag prešla bi i Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića, s podrškom od 3,2 posto, dok bi sve ostale liste ostale ispod cenzusa. Anketu je proveo Ipsos, a naručilac je bila lista Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija.
Međutim, anketa beogradskog časopisa za političku teoriju i društvena istraživanja Nova srpska politička misao (NSPM), objavljena u utorak, pokazala je drugačiji odnos snaga. Prema tom istraživanju, studentska lista imala bi podršku od 44,5 posto birača, dok bi listu SNS-a podržalo 42,7 posto.
Na izborima 18 lista i više od šest miliona birača
Parlamentarni izbori 25. oktobra bit će 15. po redu od uvođenja višestranačkog sistema u Srbiji, a 11. prijevremeni.
Za 250 poslaničkih mandata takmičit će se 18 izbornih lista s ukupno 2.418 kandidata. Devet lista kandidirale su manjinske nacionalne zajednice, ali među njima nema hrvatske liste, pa Hrvati neće imati svog kandidata na ovim izborima.
Pravo glasa ima ukupno 6.450.523 birača, a glasanje će se odvijati na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 93 u inozemstvu. U 37 država prijavljeno je ukupno 102.147 birača.
Glasanje u inozemstvu bit će organizirano prema lokalnom vremenu u Srbiji, zbog čega će se u pojedinim državama, poput SAD-a i Australije, glasati i tokom noći.
Sva biračka mjesta otvaraju se 25. oktobra u 7 sati, a zatvaraju u 20 sati, kada završava i izborna šutnja. Prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata.
