Proteklo ljeto bilo je najsmrtonosnije u Evropi otkako se vode evidencije, s više od 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u gradovima širom kontinenta, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Health.
Istraživači ističu da se dvije trećine tih smrtnih slučajeva, odnosno više od 32.000, za koje se procjenjuje da su posljedica visokih temperatura, mogu pripisati klimatskim promjenama koje uzrokuju intenzivnije vrućine.
U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je oko 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva u gradovima. Od toga je približno 2.500 smrti više nego što bi se očekivalo da nije bilo ekstremnijih vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama.
Temperature u Evropi bile znatno iznad prosjeka
Tokom ljeta 2026. godine zabilježen je niz ekstremnih toplotnih valova, posebno u zapadnoj Evropi. Temperature su tokom cijele sezone u prosjeku bile oko 2,9 stepeni Celzijusa više od prosjeka za period od 1991. do 2020. godine, dok su pojedinih dana dostizale vrijednosti i do 12 stepeni iznad normale.
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu procijenili su broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u 854 urbana područja, koja obuhvataju oko 40 posto stanovništva Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske.
Pritom su koristili modele koji su u prethodnim istraživanjima davali rezultate usklađene sa zvaničnim podacima.
Analiza, zasnovana na temperaturnim mjerenjima i modelima historijske povezanosti između vrućine i smrtnosti, pokazala je da je u obuhvaćenim područjima broj smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama premašio 50.000.
To je znatno više nego tokom prethodnih godina obilježenih ekstremnim toplotnim valovima. U Evropi je 2003. godine od posljedica vrućina umrlo oko 28.000 ljudi, dok je 2022. zabilježeno približno 29.000 takvih smrtnih slučajeva.
Modeli ukazuju na to da utjecaj klimatskih promjena nastavlja rasti. Te promjene uglavnom su posljedica sagorijevanja fosilnih goriva za proizvodnju energije, grijanje, transport i industriju.
Istraživači su uporedili temperature zabilježene u svakom urbanom području s onima koje bi se očekivale u svijetu u kojem staklenički plinovi ne uzrokuju zagrijavanje planete.
Rezultati su pokazali da se oko 65 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tokom ljeta 2026. može pripisati klimatskim promjenama. To je znatno više u odnosu na raniji period ovog stoljeća, kada se njihov udio procjenjivao na oko 40 posto.
Italija najteže pogođena, ali posljedice zabilježene i na sjeveru Evrope
Studija pokazuje da je toplotni val krajem juna bio posebno intenzivan. U tom periodu Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je pogođeno izuzetno rijetkim crvenim upozorenjem zbog vrućina opasnih po život.
Procjenjuje se da se trećina svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u Evropi tokom ljeta dogodila između 17. juna i 1. jula, kada su temperature širom kontinenta bile više od pet stepeni iznad prosjeka.
Italija je bila najteže pogođena, s više od 13.000 smrtnih slučajeva. Istraživači navode da su južna i zapadna Evropa zabilježile najviše temperature i najveće procijenjene stope smrtnosti.
Međutim, hiljade smrtnih slučajeva zabilježene su i u urbanim područjima zemalja koje se obično smatraju sjevernoevropskim, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.
Iako su starije osobe najčešće među žrtvama ekstremnih vrućina, studija procjenjuje da je u analiziranim urbanim područjima od njihovih posljedica preminulo i oko 6.000 osoba mlađih od 65 godina.
Istraživači upozoravaju na sve veći rizik za javno zdravlje
Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena pri Centru za politiku zaštite okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, izjavila je da se s priličnom sigurnošću može tvrditi kako je ljeto 2026. vjerovatno bilo najsmrtonosnije do sada zabilježeno kada je riječ o smrtnosti povezanoj s vrućinama u većem dijelu Evrope.
„Ove brojke su oštar podsjetnik da naša ljeta, koja postaju sve toplija i ekstremnija, imaju sve teži utjecaj na javno zdravlje“, kazala je Barnes.
Upozorila je i na ljudske posljedice ovih statističkih podataka te potrebu za hitnim djelovanjem.
„Iza ovih statistika stoje stvarni ljudi koji su izgubili živote i stvarne porodice koje tuguju za njima. Ovo je još jedan podsjetnik na neophodnost provođenja ciljanih mjera za zaštitu onih koji su najranjiviji na ove sve ekstremnije vrućine, ali i na rastuću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva kako bi se usporio tempo promjena i ograničilo buduće zagrijavanje“, izjavila je Barnes.
Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, ocijenio je da je proteklo ljeto još jedan dramatičan podsjetnik na to da su klimatske promjene „problem svih nas“.
„Ne pate samo tople regije već i pojedini dijelovi zapadne i sjeverne Evrope, koji doživljavaju ekstremne vrućine i historijski visoko zdravstveno opterećenje. Pogođeno je cjelokupno stanovništvo, što pokazuje i značajan broj smrtnih slučajeva među mlađim dobnim grupama“, rekao je Masselot.
Dodao je da se gradovi nisu dovoljno prilagodili rastućim temperaturama. Kao ključne mjere naveo je povećanje zelenih površina, smanjenje zagađenja i osiguravanje zdravstvene zaštite stanovništvu pogođenom ekstremnim vrućinama.
Iako se navedene brojke zasnivaju na modeliranju, istraživački tim ukazuje na ranije studije u kojima su primijenjene iste metode i dobijeni rezultati bliski zvaničnim podacima.
