Sjedinjene Američke Države pretekle su Kinu u izgradnji novih plinskih elektrana, prvenstveno kako bi podržale nagli razvoj umjetne inteligencije, AI, koji sa sobom donosi ogromne količine emisija koje zagrijavaju planetu, pokazuje nova analiza.
Desetljećima je Kina, zahvaljujući svom brzom ekonomskom rastu, prednjačila u odnosu na SAD-u kada je riječ o izgradnji novih plinskih elektrana. Međutim, nedavna „pomama“ za izgradnjom podatkovnih centara namijenjenih umjetnoj inteligenciji preokrenula je taj trend, navodi Global Energy Monitor, GEM, u svom novom izvještaju.
SAD sada gradi dvostruko više plinskih kapaciteta od Kine, više nego bilo koja druga zemlja na svijetu. To se dogodilo nakon zapanjujućeg povećanja od 76 posto u broju projekata koji su bili u izgradnji tokom prve polovine ove godine. Kada se tome dodaju najavljeni projekti i oni koji su u fazi pripreme za izgradnju, SAD gradi gotovo tri puta više kapaciteta od Kine.
Od januara ove godine ukupni kapacitet plinskih elektrana u različitim fazama razvoja u SAD-u povećan je za 50 posto, sa 252 gigavata na 378 gigavata, što predstavlja trećinu ukupnog globalnog kapaciteta. Ako svi ti projekti budu izgrađeni, SAD će povećati svoj plinski energetski sektor za oko dvije trećine, uz procijenjeni kapitalni trošak veći od 647 milijardi dolara, pokazuje analiza GEM-a.
Oko polovine novih kapaciteta direktno je povezano s velikim brojem novih podatkovnih centara kojima su potrebne ogromne količine električne energije kako bi zadovoljili rastuću potražnju povezanu s umjetnom inteligencijom.
Korištenje plina, fosilnog goriva koje značajno doprinosi zagrijavanju planete, umjesto obnovljivih izvora energije za napajanje ovog velikog broja novih podatkovnih centara moglo bi povećati emisije iz američkog elektroenergetskog sektora za čak 20 posto, prema jednoj procjeni.
„Prije samo šest mjeseci Kina je imala više plinskih elektrana u izgradnji, ali situacija se sada potpuno preokrenula“, rekla je Jenny Martos, voditeljica projekata u organizaciji Global Energy Monitor.
„Tokom protekle godine došlo je do ogromnog povećanja broja prijedloga za izgradnju podatkovnih centara koji bi se napajali plinom, a klimatske posljedice toga su ogromne. Izgradnja svih tih plinskih kapaciteta za potrebe umjetne inteligencije znači decenije zagađenja, ali i dugoročnu zavisnost od nestabilnih cijena goriva, čiji će se trošak na kraju prenijeti na poreske obveznike.“
Donald Trump i drugi članovi njegove administracije više puta su tvrdili da Kina, najveći svjetski emiter ugljika, toliko povećava korištenje fosilnih goriva da bi svako smanjenje emisija u SAD-u bilo uzaludno. Trump je ranije za Kinu rekao da je „njihov zrak prljav i da se prenosi na nas“.
Međutim, nagli razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju, zajedno s politikom Trumpove administracije koja podrazumijeva ukidanje pojedinih propisa o zaštiti okoliša, kao i ubrzano širenje čiste energije u Kini, mijenja ovu sliku. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će američka ulaganja u elektrane na ugalj i plin prvi put nakon nekoliko decenija premašiti kineska ulaganja.
Velika tehnološka utrka kompanija poput Googlea, OpenAI-ja i Amazona u izgradnji novih podatkovnih centara doprinijela je nestašici najefikasnijih plinskih turbina koje se koriste za napajanje pratećih elektrana. Zbog toga su neke kompanije, uključujući xAI Elona Muska, počele ubrzano koristiti manje i manje efikasne turbine koje proizvode više zagađenja.
Sve veća zabrinutost zbog klimatske krize, rastućih računa za električnu energiju, poreskih olakšica za kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom i nedostatka vode izazvala je sve snažnije lokalno protivljenje izgradnji podatkovnih centara.
Problem s vodom posebno je izražen jer se oko dvije trećine od više od 800 planiranih podatkovnih centara nalazi na područjima pogođenim sušom.
Nedavno istraživanje kompanije Heatmap pokazalo je da tri četvrtine Amerikanaca ne želi živjeti u blizini podatkovnog centra, što predstavlja ogroman porast protivljenja njihovoj izgradnji u odnosu na prošlu godinu.
Desetine gradova i okruga već su uvele ograničenja za izgradnju novih podatkovnih centara, dok je New York u julu postao prva savezna država koja je uvela privremenu zabranu izdavanja dozvola i izgradnje novih velikih, takozvanih hiperrazmjernih podatkovnih centara.
Uprkos sve većem otporu javnosti, koji bi mogao predstavljati problem za republikance na novembarskim međuizborima, Trumpova administracija snažno podržava izgradnju novih podatkovnih centara i ukinula je pojedine procjene utjecaja na okoliš kako bi ubrzala njihovu izgradnju, piše Guardian.
Trump je ovog mjeseca izjavio da bi „podatkovni centri mogli biti veći od nafte“ te pozvao guvernere saveznih država da smanje poreze kako bi privukli nove projekte.
„Iskreno, zajednice koje ne žele podatkovne centre griješe, jer postoji mnogo drugih zajednica koje ih žele“, rekao je Trump prošle sedmice u odvojenim obraćanjima bivšem advokatu Michaelu Cohenu.
„To znači radna mjesta, ali znači i ogromne poreske prihode koji dolaze u gradove i mjesta koja ih prihvate.“
