Produžena energetska kriza izazvana širenjem rata na Bliskom istoku mogla bi da postane ekonomski pojas za spašavanje ruske ratne mašinerije upravo u trenutku kada je počela da pokazuje znake iscrpljenosti.
Naglo slabljenje i mogući kolaps režima u Iranu lišili bi Kremlj jednog od najbližih regionalnih partnera. Ipak, taj udarac mogao bi biti nadmašen ekonomskim dobitkom ukoliko poremećaji na tržištu podstaknu kupce da se okrenu ruskoj energiji, uz moguće usporavanje zapadnih isporuka oružja Ukrajini.
Kada je petina svjetske ponude nafte i gotovo četvrtina pomorske trgovine praktično blokirana, to predstavlja blagodat za Rusiju, ocjenio je Sergey Vakulenko, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Centre i jedan od vodećih stručnjaka za ruski energetski sektor.
Cijena nafte Brent porasla je u utorak za više od sedam podsto i premašila 80 dolara po barelu, nadovezujući se na skok od 7,2 podsto dan ranije, nakon obustave brodskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz i iranskih raketnih i dron napada na regionalnu infrastrukturu.
Cijene su dostigle najviši nivo od jula 2024. godine i prognoze ukazuju da bi mogle nastaviti rast.
Indija i Kina, među najvećim kupcima bliskoistočne nafte, bile bi najteže pogođene produženim poremećajem i mogle bi biti primorane da povećaju kupovinu iz Moskve.
Iako je Peking godinama diversifikovao uvoz nafte između Bliskog istoka, Afrike i Rusije, dugotrajan prekid isporuka iz Persijskog zaliva, naročito iz Irana, mogao bi ubrzati snažnije okretanje ruskim barelima, smatra Vakulenko.
Indija se suočava sa osjetljivijim balansiranjem. Donedavno je Rusija bila njen najveći snabdijevač sirovom naftom, a ta saradnja se produbila nakon što su zapadne sankcije preoblikovale globalne tokove energije. Međutim, u okviru trgovinskog sporazuma postignutog prošlog mjeseca sa Donaldom Trumpom, Nju Delhi je počeo da dio ruskih isporuka zamijenjuje naftom iz Zaliva, smanjujući uvoz iz Moskve na najniži nivo od 2022. godine, piđe Guardian.
Ukoliko bi snabdijevanje sa Bliskog istoka dodatno oslabilo, indijski zvaničnici bi vjerovatno tražili veću fleksibilnost od Vašingtona, čime bi se ponovo otvorila vrata većoj kupovini ruske nafte.
Takve promjene ojačale bi pregovaračku poziciju Rusije u nastojanju da postigne više cijene.
Mjesecima je Moskva bila primorana da nudi značajne popuste na naftu zbog viška globalne ponude i trajnih rizika povezanih sa sankcijama, što je trgovce činilo opreznim prema ruskim isporukama. Skladišni kapaciteti su se smanjivali, a rasli su znaci da bi Rusija mogla biti primorana da ograniči proizvodnju jer su tankeri teško nalazili kupce.
Dio ruske nafte koji je stajao usidren na tankerima sada će sigurno pronaći kupce, ocjenio je Vakulenko.
Mnogo toga zavisi od trajanja krize. Zemlje uvoznice obično raspolažu zalihama za oko tri mjeseca unaprijed, a prošlogodišnji dvanaestodnevni sukob imao je samo prolazan uticaj na energetska tržišta. Ključno pitanje biće i kolika će šteta biti nanijeta energetskoj infrastrukturi u regionu do okončanja borbi.
Ako kriza potraje dvije nedjelje, posljedice će biti ograničene, ali ako se produži, situacija postaje znatno ozbiljnija, smatra Vakulenko.
Pored nafte, Rusija bi mogla imati koristi i od gasnog šoka. Obustava katarskog izvoza tečnog prirodnog gasa ostavila bi prazninu u globalnoj ponudi koju bi ruski proizvođači djelimično mogli da popune, iako su gasni tokovi manje fleksibilni od nafte i teže ih je brzo preusmjeriti. Akcije ruskih energetskih kompanija već su reagovale, a među najvećim dobitnicima na Moskovskoj berzi našli su se Gazprom i Novatek.
Tajming ne može biti nepovoljniji za Ukrajinu.
Ruski prihodi od nafte i gasa, ključni za finansiranje rata, pali su 2025. godine na najniži nivo u posljednjih pet godina zbog pada cijena sirove nafte i smanjenog izvoza pod sankcijama. Taj pad je u Kijevu probudio nadu da bi Moskva mogla imati teškoće da održi sadašnji intenzitet vojne kampanje tokom 2026. godine.
Za naš budžet napad na Iran je veliki plus, likovao je poznati kremaljski TV voditelj Vladimir Solovyov. Ako Tramp pogodi iranska naftna polja, koliko god to zvučalo cinično, postaćemo jedna od rijetkih preostalih zemalja proizvođača nafte.
I za Evropu kriza nosi rizik ponovnog otvaranja podjela u vezi sa odnosom prema Moskvi. Evropska unija nastoji da postepeno ukine ruska fosilna goriva, politiku kojoj se protive vlade sklone Moskvi u Mađarska i Slovačka, kao i desničarske partije u usponu širom bloka.
Norveški ministar energetike Terje Aasland priznao je da bi eskalacija na Bliskom istoku mogla ponovo pokrenuti raspravu unutar EU o zabrani uvoza ruskog gasa.
EU je bila vrlo jasna u namjeri da se oslobodi ruske nafte i gasa, ali događaji posljednjih dana dodatno su zakomplikovali situaciju, rekao je Aasland na konferenciji u Oslu, dodajući da vjeruje da će se debata ponovo rasplamsati.
U Kijevu raste zabrinutost i zbog mogućih vojnih posljedica. Volodymyr Zelenskyy izjavio je da bi Ukrajina mogla imati poteškoće u nabavci sistema protivvazdušne odbrane, posebno američkih raketa Patriot, ukoliko Vašington i njegovi regionalni saveznici prioritet daju sopstvenim potrebama.
Možda ćemo imati poteškoće u nabavci raketa i oružja za odbranu našeg vazdušnog prostora, rekao je Zelenski, napominjući da su iranski napadi na Izrael prošlog juna već odložili neke isporuke.
U Kremlju preovladava stav da treba sačekati i vidjeti dalji razvoj događaja, navodi jedan izvor iz Moskve. Svijet je u previranju, ali ovoga puta nismo u samom epicentru, javlja Guardian.
Vladimir Putin pazi da preoštro ne kritikuje Donalda Trampa zbog bombardovanja Irana, ne želeći da antagonizuje američkog predsjednika koga vidi kao ključnog za pritisak na Ukrajinu da prihvati mirovne uslove po ruskim mjerilima.
Ipak, sa svakim rastom cijena nafte, među ruskom elitom jedva prikriveno raste zadovoljstvo.
Nafta preko sto dolara po barelu uskoro, napisao je na mreži X Kirill Dmitriev, direktor ruskog državnog investicionog fonda.
