Ima li prostora za dijalog?

BANJALUKA – Vlada i opozicija u Republici Srpskoj za istim stolom.

U čemu se ne slažu vlast i opozicija?

• Optužbe za izdaju i saradnju sa strancima
• Poziv na originalni Dayton
• Stav o nadležnostima institucija BiH
• Pitanje političke odgovornosti i povjerenja
• Procjena sigurnosti i međunarodnih odnosa

Fenomen rijetko viđen posljednjih godina, a za sagovornike “Nezavisnih” trenutno i neophodan i nepotreban u pričama o ugroženosti Republike Srpske.

Toksično bogatstvo vlasti i opozicije

Spojiti vlast i opoziciju trenutno je nemoguća misija, ako se samo pogledaju odnosi u tom odnosu, jer neprestano lete otrovne strijele u vidu međusobnih optužbi za izdaju, laskanja strancima, prodaje interesa Republike i njenih građana.

Predstavnici vladajuće strukture u opozicionim redovima sve su začinili porukom nakon ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, kada je rečeno da je pobjeda Siniše Karana, kandidata SNSD-a, predstavljala “konačan poraz Kristijana Šmita, Sarajevo sa namjerom da ugnjetava i pokori one koji su htjeli poraz Republike Srpske, ali i da se pomogne opoziciji koja je htela poraz Republike Srpske”.

I u talasima ovakvih izjava vlast je tada pronašla prostor za poruku da nije bitno ko je vlast, a ko opozicija, već da je najvažnija Republika Srpska, te da je cilj kojem treba težiti povratak izvornom Dejtonu, ili će se tražiti drugi oblici i forme za budućnost što je prije moguće.

Blanuša: Dejtonskog raspakivanja nema

Opozicija pita kako vlast može u isto vrijeme nekoga nazivati ​​izdajnikom i pozivati ​​ga da se ujedini u borbi za očuvanje Republike Srpske. Dio opozicionog bloka nikada nije odgovorio na pozive SNSD-a, a teško je očekivati ​​da će se to dogoditi i sada, ako poziv i zvanično stigne, pogotovo što znaju kakvo mišljenje o njima kruži.

„Ako želite nekoga da pozovete na dogovor o ozbiljnim političkim i nacionalnim pitanjima u interesu građana Republike Srpske, onda bi bilo sasvim prirodno da imate korektne odnose sa tim ljudima, a ne da radite to što rade“, kaže Branko Blanuša, predsjednik SDS-a.

Komentarišući činjenicu da se SNSD poziva na izvorni Dayton, Blanuša navodi da su to priče koje su svi čuli, a zbog kojih su presude Suda BiH, vanredni izbori…

“Ako zaista žele da se vrate izvornom Dejtonu, onda samo konsenzusom sa Hrvatima i Bošnjacima mogu da vrate prenesene nadležnosti, a onda u parlamentarnoj proceduri donesu te odluke, recimo da se ukine Sud BiH, Vrhovni sud BiH. Raspakivanje Daytona se ne može dozvoliti jer bi to bilo samo na štetu srpskog naroda na štetu srpskog naroda”, rekao je Blanu Svin, dodao je. istinitost argumenata da se ide ka “utapanju Srpske u unitarnu BiH”, kao i da dokaže od koga tačno dolaze te namjere.

Konsenzus je da je Karan predsjednik

Svaka priča, pa i ona o mogućem otvaranju prostora za sastanak vlasti i opozicije u Srpskoj, mora imati početak, a u ovom slučaju je, prema riječima advokata Milka Grmuše, činjenica da prvi put nakon opštih izbora 2022. godine u Republici Srpskoj postoji neupitan politički konsenzus da je Siniša Karan predsjednik Republike Srpske.

Ovakvu situaciju, smatra, treba iskoristiti otvaranjem dijaloga između vlasti i opozicije, jer je pitanje da li će tako biti i nakon narednih općih izbora u oktobru ove godine.

Zamah je takav da je ovo vjerovatno najvažniji politički trenutak nakon perioda 2003-2007, a mi smo u onim vremenima kada budućnost zemlje, nacije i naroda zavisi od izbora političkog puta u najbukvalnijem mogućem smislu”, ističe Grmuša.

Radikalni za i protiv nisu rješenja

Ovaj advokat ističe da je jedini način da se koriguje politika Vlade u dijalogu sa njom.

“Potpuna konfrontacija, odbacivanje dijaloga i radikalno ‘za ili protiv’ dugoročno i strateški šteti ne samo opoziciji, već i Republici Srpskoj. Vlast poziva opoziciju na dijalog, moleći Boga da ne odgovara. Međutim, to je sada od sporednog značaja jer strategija koju je vlast izabrala nije dobra za narod i zato je potrebno mijenjati politiku vlasti, jer je sve moguće, politika vlasti. dugotrajna radikalna konfrontacija sa Bošnjacima i kao posljedica permanentni sukob”, kaže Grmuša.

Na čemu treba insistirati?

Do sada su, dodaje, izgubljene brojne šanse za dogovor, pa je važno spasiti ono što se spasiti može, a to se mora učiniti pametnom i odgovornom politikom.

“Moramo insistirati na prestanku međunarodnog intervencionizma u BiH i gašenju OHR-a, kao i na eliminaciji svih njegovih nezakonitih odluka. Sljedeći mora biti dejtonski ustavni okvir i naš konfederalni stav – BiH treba biti zajednički ekonomski prostor sa samo par političkih funkcija, ali neka opstane, to nam je pametno sa nama, a onda i uspostavljanje unutrašnjeg dogovora u pravni poredak i povjerenje u institucije. Bošnjaci i Hrvati jer nemamo ništa bliže njima, šta god ko mislio o tome”, zaključio je. je Grmuša.

Dakić: Niti mogu, niti trebaju biti za istim stolom

Novinar Goran Dakić kaže da vlast i opozicija “niti mogu niti smiju sjediti za istim stolom”.

“Vlast je vlast, opozicija je opozicija. Situacija nije rat, ma šta Dodik govorio i što su njegovi potčinjeni ponavljali. Ako je ugrožena Republika Srpska je prije svega ugrožena iznutra, a vlast nikada neće pristati da razgovara, barem ne iskreno. Ako joj se prijeti spolja i ako i opozicija učestvuje u ovome, pritisak stranaca i viših stranaka, onda će se vršiti pritisak iz stranaca i viših SN. ne pristaju na takve razgovore, barem ne iskreno“, kaže on. Dakić, koji dodaje da bi vlast i opozicija trenutno mogli razgovarati samo o jednoj temi.

“Suštinsko, odnosno pitanje svih pitanja je: Gdje su pare? Ako nema odgovora na to pitanje, ne vidim o čemu bi više trebalo razgovarati”, rekao je Dakić za “Nezavisne”.