Kazaljke simboličnog Sata sudnjeg dana pomaknute su na 85 sekundi do ponoći, što predstavlja najbližu tačku globalnoj katastrofi u gotovo osam decenija dugoj historiji ovog upozorenja. Ovu odluku donijeli su naučnici okupljeni oko Biltena atomskih znanstvenika, upozoravajući na rastuće prijetnje s kojima se suočava čovječanstvo.
Kako je pojašnjeno, ponoć na satu označava trenutak potpunog uništenja civilizacije, a pomjeranje kazaljki rezultat je procjene da se svijet nalazi u sve rizičnijoj fazi. U odnosu na prošlu godinu, kada je sat bio postavljen na 89 sekundi do ponoći, sadašnje stanje označava dodatno približavanje katastrofi. Tokom 2023. i 2024. godine kazaljke su stajale na 90 sekundi do ponoći, ali su naučnici zaključili da u proteklom periodu nije ostvaren dovoljan napredak u suočavanju s ključnim globalnim izazovima.
Među razlozima za novo pomjeranje navedeni su nuklearni rizici, klimatska kriza, biološke prijetnje te razvoj, kako su ocijenili, destruktivnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju. Kao dodatni faktori koji ugrožavaju globalnu sigurnost spominju se i širenje dezinformacija i teorija zavjere.
„Čovječanstvo nije postiglo dovoljan napredak u vezi s egzistencijalnim rizicima koji nas sve ugrožavaju“, izjavila je Alexandra Bell, predsjednica i izvršna direktorica Biltena atomskih znanstvenika, obrazlažući ovogodišnju odluku.
„Sat sudnjeg dana je alat kojim komuniciramo koliko smo blizu uništenja svijeta tehnologijama koje smo sami stvorili. Rizici s kojima se suočavamo, od nuklearnog oružja, klimatskih promjena do destruktivnih tehnologija, svi rastu. Svaka je sekunda važna i vrijeme nam istječe“, dodala je Bell, ističući: „To je teška istina, ali to je naša stvarnost.“
Bilten atomskih znanstvenika osnovan je 1945. godine kao neprofitna organizacija koju je pokrenula grupa naučnika uključenih u Projekat Manhattan, tajni program razvoja atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata. Iako je Sat sudnjeg dana u početku bio usmjeren isključivo na nuklearne prijetnje, od 2007. godine u njegove procjene uključena je i klimatska kriza.
Već 79 godina stručnjaci Biltena svake godine podešavaju vrijeme na satu na osnovu procjene koliko je čovječanstvo blizu samouništenja. Odluku donosi naučni i sigurnosni odbor Biltena, u saradnji s odborom pokrovitelja, koji je 1948. godine osnovao Albert Einstein, a čiji je prvi predsjednik bio J. Robert Oppenheimer. U sastavu odbora danas se nalazi osam dobitnika Nobelove nagrade.
Iako se često doživljava doslovno, Sat sudnjeg dana nije zamišljen kao precizno mjerenje egzistencijalnih prijetnji, već kao sredstvo za poticanje javne rasprave o globalnim krizama. Neki stručnjaci koji ne učestvuju u njegovom postavljanju dovode u pitanje njegovu korisnost.
„To je nesavršena metafora“, rekao je 2022. godine za CNN profesor Michael Mann s Odsjeka za nauke o Zemlji i okolišu Univerziteta u Pennsylvaniji, navodeći da sat objedinjuje različite vrste rizika koji se odvijaju u različitim vremenskim okvirima. Ipak, dodao je da „ostaje važno retoričko sredstvo koje nas iz godine u godinu podsjeća na krhkost našeg postojanja na ovom planetu“.
Slično je tada izjavila i Eryn MacDonald, viša analitičarka u Globalnom sigurnosnom programu Unije zabrinutih znanstvenika, ističući da Bilten svake godine pažljivo donosi odluke kako bi skrenuo pažnju na egzistencijalne prijetnje. „Iako bih voljela da se možemo vratiti razgovoru o minutama do ponoći umjesto o sekundama, to nažalost više ne odražava stvarnost“, kazala je.
Sat sudnjeg dana nikada nije pokazao ponoć, a bivša predsjednica i izvršna direktorica Biltena Rachel Bronson izrazila je nadu da se to nikada neće dogoditi.
„Kada sat pokaže ponoć, to znači da se dogodila neka vrsta nuklearnog sukoba ili katastrofalna klimatska promjena koja je izbrisala čovječanstvo“, rekla je. „Nikada ne želimo doći do te tačke, a nećemo ni znati kada do nje dođemo.“
Pomicanje kazaljki unazad i dalje je moguće, navode iz Biltena, kroz odlučne i značajne globalne poteze. Najdalje od ponoći sat je bio 1991. godine, kada je pokazivao 17 minuta do ponoći, nakon što je administracija tadašnjeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha potpisala Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja sa Sovjetskim Savezom.
„Mi u Biltenu vjerujemo da ljudi, budući da su stvorili ove prijetnje, mogu ih i smanjiti“, kazala je Bronson. „Ali to nije lako i nikada nije bilo. Zahtijeva ozbiljan rad i globalni angažman na svim nivoima društva.“
Datum i vrijeme objave: 27.01.2026 – 20:16 sati
