U Iranu i dalje napeto. Politička retorika je u punom jeku, a prijeti se i vojnim sukobom. Implikacije na Bliskom Istoku mogle bi biti velike. Nepredvidivost američkog predsjednika Trumpa izaziva nesigurnost. O mogućnosti rata i mira u komentaru Antonija Prlende.
Nakon američke munjevite operacije u Venezueli, početak Nove godine obilježavaju veliki građanski protesti protiv režima u Islamskoj Republici Iranu.
Kao na pritisak dugmeta, protesti su pokrenuti gotovo odjednom te dobili na velikoj masovnosti. Na ulicama su sukobi, a ima i poginulih. Tako barem izgleda promatraču izvana. A svakako da za objektivno promatranje situacije nije dobro što vladajući režim u Iranu kontrolira internet.
S vremena na vrijeme u Iranu su se znale događati masovne demonstracije. Ali ako je istina da je na ulicama gradova Irana čak više od tri tisuće mrtvih, onda se može postaviti i pitanje da li se u Iranu ovaj put zapravo već odvija pravi građanski rat?
Ono što u svakom slučaju sa sigurnošću možemo kazati to je da se vladajući režim Irana nalazi pred barem dva izazova: jedan je prijetnja vojnom intervencijom, od strane američkog predsjednika Trumpa, koji je obećao pomoć demonstrantima… a drugi, mogu li ovoliki protesti prerasti u revoluciju, koja će postojeći režim možda i uspjeti skinuti s vlasti.
Što se vojne prijetnje tiče, situacija je poprilično jasna. Iran nema tu vojnu snagu kojom bi se mogao uspješno oduprijeti američkom zračnom i raketnom napadu. Vidjeli smo to u američkoj Operaciji „Ponoćni čekić“, prošle godine, kada su uspješno, bez otpora, gađana iranska nuklearna postrojenja, kao i pri izraelskim zračnim udarima u Operaciji „Propeti lav“.
A čak i ako ne misli vojno intervenirati, američki predsjednik Trump voli da se njegovi politički protivnici boje te opcije. Stoga u svojoj retorici nikada neće odbaciti tu mogućnost. Nema govora da bi Trump u sami Iran poslao svoje vojnike da se „čizmom na terenu“ bore za tamošnje prirodne resurse i promjenu vlasti. Ali „kompjuterskim“ napadom u kibernetičkom prostoru, protuelektroničkim ometanjem i udarima iz zraka dovoljno bi paralizirao svaki smisleniji oružani otpor Irana.
Jednostavno, iranska protuzračna obrana i već zastarjeli lovački avioni MiG-29, F-5, i F-14, ako ih uopće još operativnih i ima, nisu dorasli ni izraelskim, a pogotovu ne američkim, zračnim snagama, gotovo nevidljivim za radare. Vidjeli jesmo da Iran može odgovoriti balističkim projektilima, dronovima ili pojedinačnim terorističkim napadima po američkim bazama na Bliskom istoku.
Ali time bi iranski režim samo još više naudio sebi.
U ovome trenutku ne vidimo koliko su sve grane iranske vojske uopće i dalje vjerne postojećem režimu. I da li bi pristale pružati otpor američkom napadu?
Što se Iranske Revolucionarne Garde tiče, čini se da i dalje temeljito obavlja posao zbog kojeg je i osnovana, oružjem brani režim od vlastitog naroda.
Bilo kako bilo, Trump je naredio da nosač aviona USS Lincoln sa Indopacifika usmjeri ka Arapskome moru. Od tog trenutka, do odredišta mu treba 5 do 7 dana plovidbe. No, Trump može udariti i prije.
Tu dolazimo do mnogo teže zagonetke – mogu li ovi protesti dovesti do promjene režima? Pitanje je to za milijun dolara. Vjerojatno će na kraju biti onako kako želi Trump. Samo je stvar što je to što Trump zapravo želi i koliko će vremena trebati za to. Rusija ili Kina iranskome režimu tu pomoći ne mogu.
Trump će sigurno nastojati da se ugase iranske „proxy“ terorističke skupine poput Hamasa i Hezbolaha na Bliskom istoku, da se definitivno okonča iranski nuklearni program, onemoguće raketna djelovanja Irana po Izraelu te pokrene ekonomski biznis sa SAD-om, na štetu iranskih poslova s Kinom i Rusijom.
Ratovi u ovom stoljeću, ratovi su za prirodne resurse. Ni sukob s Iranom, bio on samo politički, ili pak vojni, nije izuzetak. Težnje samih Iranaca Trumpu će biti u drugom planu. Koristit će ih tek kao sredstvo za ispunjenje isključivo svojih, prilično sebičnih ciljeva. Neka im je samo Nebo na pomoći. A vidjet ćemo hoće li Trump na kraju dobiti baš sve što želi.
Datum i vrijeme objave: 19.01.2026 – 01:52 sati
