Jedna je Cessna turboprop letjela na visini od 5000 metara, s bočnim vjetrom brzine 70 čvorova, gotovo brzinom kojom je letio mali avion. No ti uvjeti nisu spriječili njegovu misiju: u letu bežično prenositi energiju do prijemnika na tlu, javio je startup Overview Energy kojem je prvom uspjelo prenijeti energiju zrakoplovom u pokretu. U probnom letu prenesena je samo mala količina snage, ali je to urađeno s istim komponentama i tehnikama koje tvrtka planira poslati u svemir.
Startup naime planira lansirati satelite u geosinkronu orbitu (GEO) kako bi prikupio nefiltriranu solarnu energiju tamo gdje Sunce nikad ne zalazi, a zatim bi to obilje slao na Zemlju. Sunčeva energija bi se, kažu, prenosila kao valovi bliskog infracrvenog zračenja, a primali bi je postojeći solarni paneli na zemlji. Tako bi se, kažu, energija isporučivala kad i gdje je potrebna, zaobilazeći preopterećene dalekovode.
Materijal mijenja boju i teksturu
Hobotnice i sipe su majstori prerušavanja. Mnoge vrste mogu brzo promijeniti i boju i teksturu površine svoje kože, a znanstvenici već dugo pokušavaju reproducirati taj trik koristeći umjetne materijale. U radu objavljenom u časopisu Nature istraživači sa Stanforda izvještavaju o velikom napretku: fleksibilnom materijalu koji se u nekoliko sekundi pretvara u nove teksture i boje, formirajući uzorke s detaljima finijim od ljudske dlake.
Siddharth Doshi / Sveučilište Stanford
Usmjeravanjem elektronskog snopa na odabrana područja istraživači su uspjeli podesiti koliko snažno svako područje bubri, stvarajući zamršene dizajne koji su se pojavljivali samo kad bi se materijal smočio. Ovaj pristup mogao bi, kažu, poboljšati dinamičku kamuflažu te omogućiti fleksibilne zaslone koji mijenjaju boje. Nalazi također proširuju mogućnosti nanofotonike u elektronici, šifriranju, biologiji i još mnogo čemu.
Genska terapija ublažava bol bez ovisnosti
Znanstvenici Sveučilišta Penn razvili su gensku terapiju koja oponaša djelovanje morfija na bol, ali bez rizika od ovisnosti. Koristeći duboko učenje za analizu ponašanja i longitudinalno snimanje neurona, istraživači su u mozgu identificirali populaciju ACC neurona osjetljivih na opioide koji kodiraju spontanu bol. Na temelju toga razvili su gensku terapiju koja oponaša efekte morfija kod kronične neuropatske boli, bez rizika od zloupotrebe opioida.
Kod miševa s oštećenim živcima, terapija koristi posebni gen za “isključivanje” neurona koji pojačavaju bol. Tako spontana bol nestaje, a osjet na dodir ostaje netaknut – bez nuspojava opioida poput euforije ili ovisnosti. Ovo bi rješenje, opisano u časopisu Nature, moglo sasvim promijeniti način liječenja milijuna pacijenata s kroničnom boli.
Reciklirajuća epoksi smola za avione
Empa i Švicarski savezni laboratoriji za znanost i tehnologiju materijala osmislili su reciklirajuću epoksidnu smolu koja bi mogla smanjiti proizvodnju plastike. Integriranjem polimera koji sadrži fosfor izravno u epoksid prije stvrdnjavanja dobili su smolu otpornu na plamen. Fosfor tu ima dvostruku ulogu; on poboljšava otpornost na vatru i omogućava pomicanje unutarnjih poprečnih veza polimera kad se primijeni toplina.
Empa
To znači da se postupkom termomehaničkog recikliranja očvrsli epoksid može samljeti u prah i više puta preoblikovati uz pomoć topline i tlaka. Istovremeno, u kompozitima ojačanim vlaknima poput dijelova zrakoplova od karbonskih vlakana i lopatica vjetroturbina, epoksid se može otopiti kako bi se vlakna oporavila uz malo ili nimalo oštećenja, objašnjavaju istraživači u radu objavljenom u časopisu Chemical Engineering Journal.
Pametni prozor od prozirnog drva
Korejski istraživači razvili su pametni prozor na bazi drveta koji prilagođava svjetlost, blokira štetno ultraljubičasto zračenje i poboljšava izolaciju bez korištenja električne energije. Razvijen na sveučilištima Hanbat National i Kongju, kombinira ultralagano drvo balze s tekućim kristalima kako bi se regulirala vidljivost i protok topline u zgradama.
Cheng Ai Li, Jae Gyu Ahn, Hyeon Ji Jeong, Jang Hee Kim, Taeyoung Park, Do Kyoung Han, Jin Kim, Dong Ju Lee & Sung Ho Song
Ovo prozirno drvo, opisano u časopisu Advanced Composites and Hybrid Materials, djeluje kao pasivni sustav koji prilagođava prijenos vidljive svjetlosti na temelju temperature, bez potrebe za električnom energijom ili elektroničkim komponentama. S rastom temperature mijenja se i propusnost materijala. Prozirno drvo navodno nudi i snažnu zaštitu od ultraljubičastog zračenja; materijal,kažu, blokira gotovo 100 posto UVA zraka te tako štiti i ljudsku kožu i namještaj bez značajnog smanjenja vidljive svjetlosti.
Metamaterijal mijenja oblik krila zrakoplova u letu
Istraživači Sveučilišta za aeronautiku i astronautiku u Nanjingu (NUAA) osmislili su aktivni metalni metamaterijal inspiriran prirodom koji bi mogao omogućiti promjenu oblika krila zrakoplova. Materijal, za koji znanstvenici kažu da može glatko mijenjati oblik tijekom leta, dizajniran je da bude lagan, izdržljiv i fleksibilan te da je sposoban sam se vratiti u svoj izvorni oblik.
Wenxin Chen, Dongdong Gu, Xin Liu, Yu Sun, Jianfeng Sun, Fangyan Su, Jinwen Zou, Yusheng Chen
Istraživači su pritom koristili leguru nikla i titana s memorijom oblika oblikovanu laserskom fuzijom u prahu (LPBF). U radu, objavljenom u International Journal of Extreme Manufacturing, pokazali su kako se avionska krila od ovog materijala mogu glatko transformirati kroz raspon kutova od -25° do 25°, čak i pri niskim temperaturama. Budući da legura pamti oblike, krilima nisu potrebni glomazni vanjski sustavi koji se koriste u većini trenutnih dizajna krila s mogućnošću transformacije.
Bioinspirirani nociceptor
Umjetni “receptor boli” temeljen na kvantiziranom memristoru mogao bi robotima i protezama ponuditi finiju, ljudima sličnu osjetljivost na ozljede. Istraživači Sveučilišta Tianjin razvili su bioinspirirani nociceptor, osjetni receptor koji detektira štetne podražaje i ocjenjuje “bol”. Uz to se sam oporavlja nakon oštećenja i omogućuje neuromodulaciju – prilagodbu praga boli tijekom vremena.
Qinyu Xiang
Sustav, opisan u časopisu Advanced Functional Materials, spaja detekciju, procjenu intenziteta i aktivno učenjeboli u jednom elementu pa bi, kažu, mogao smanjiti složenost budućih robota i nosivih uređaja koji se moraju zaštititi od pregrijavanja, pretjerane sile ili mehaničkih udaraca.
Datum i vrijeme objave: 17.01.2026 – 09:03 sati
